Pod pokroviteljstvom UN-ovog foruma za šume (krovna međunarodna organizacija u šumarstvu) u sjedištu UN u New Yorku, svečanom ceremonijom dodjele posebnih priznanja zalužnim pojedincima u doprinosu zaštite šuma, završeno je obilježavanje Međunarodne godine šuma 2011.
Domaćin svečanosti Sha Zukang, podtajnik UN-a za ekonomska i društvena pitanja, u svome prigodnom govoru, istaknuo je kako šume pokrivaju 31 posto ukupne kopnene površine Zemlje. Tijekom svečane ceremonije u čiji je program bio uključen i stalni predstavnik RH pri UN, veleposlanik Ranko Vilović, dodijeljena su posebna priznanja, tzv. šumski oskari zaslužnim pojedincima, običnim ljudima iz svih dijelova svijeta, u njihovom doprinosu u očuvanju šume.Od 90 nominiranih iz 41 zemlje svijeta nagrade je primilo 6 ljudi sa svih kontinenata , osim Australije.
Kineskinja Wang Sa, autorica je jednog od dva najljepša pisma. U svome pismu upućenom ljudima, posebice najmlađima, podsjetila je na vrlo važne uloge koje šume imaju: Između ostalog , u svome pismu ona piše:
„Ja sam malo zeleno drvo koje živi u sredini šume na staroj planini. Pišem vam kako bih s vama podijelio priču koju smo svjedočili svojim očima. S jedne moje strane nalazi se Zapadno, a s druge Istočno selo. U prošlosti, oba sela su bila siromašna. Sve što su posjedovali bila je šuma na planini.
Jednoga dana poglavica Zapadnog sela je najavio kako će izvesti cijelo selo na put blagostanja. On je pozvao i Istočno selo da mu se pridruži, ali neočekivano Istočno selo je odbilo njegovu ponudu.Poglavica Zapadnog sela prezirno je rekao : „Ti siromašni kratkovidni jadniče.“
Stanovnici Zapadnog sela, ljudi i žene, stari i mladi, popeli su se na planinu i počeli raditi vrlo teško kako bi ostvarili svoj san o bogatstvu. Posjekli su puno drveća na svojoj strani planine, prije nego što su zaista postali bogati. Od toga su kupili televizore, hladnjake i klima uređaje. Tijekom dana Zapadno selo nalikovalo je na radilište , a noći je izgledalo kao groblje….
Poglavica Istočnog sela je ostao miran: „Šume su izvor zdravlja za sve naše generacije – od naših predaka do prapraunučadi… mi nećemo posaditi puno drveća kako bi ih mogli poslije sjeći.“ Kada sam čuo ove riječi, plakao sam ponovo, ovaj puta velike su suze radosnice. Poglavica Istočnog sela je upravo tako rekao. Vodio je seljane na pošumljavanje goleti.
Kako sam rastao sve više i širio krošnju, vidio sam planinu iznad Zapadnog sela kako sve više postaje gola, gubi svoje zelenilo, čak niti trava ne ostaje. Strana planine na kojoj se nalazilo Istočno selo još uvijek je prelijepa. Zelena planina s čistom vodom bila je zaista čarobna.
Ljeto koje je došlo bilo je iznimno toplo, sunce je spržilo zemlju. Klima uređaji u svim kućama Zapadnog sela bili su upaljeni, ljudi su ostali zarobljeni u kućama. S druge strane, ljudi u Istočnom selu su se relaksirali u velikoj hladovini drveća, svaki s lepezom u ruci, pričali su i smijali se. Djeca su se igrala skrivača, njihov smijeh je odjekivao kroz cijelo selo i šumu. Briznuo sam u plač treći put. I ovaj put prolijevao sam suze radosnice.
U pravilu, nakon vlažnih i vrućih dana slijedi oluja. Uskoro je počela danima padati velika kiša. Zemlja ispod mojih korijena počela je nestajati. Vidio sam kako se malo kamenje počinje kotrljati sa zapadne strane planine. Crni oblaci bili su neprestano. Oko ponoći uma je končano utonula u miran san.
Iznenada, probudili su me glasni krikovi i zapomaganje iz Zapadnog sela. Bio sam u šoku, moja noćna mora se obistinila. Bilo je to veliko klizište…
Čim su se prve sunčeve zrake pokazale slijedećeg jutra, ljudi istočnog sela pohitali su prema Zapadnom selu. Radili su teško kako bi izvukli poglavicu Zapadnog sela iz užasnog blata: „Moja krivnja..naše je drveće nestalo.“
Tijekom sljedećih nekoliko godina Zapadno selo nije sjeklo niti prodavalo drveće,učilo je od Istočnog sela. Radili su zajedno na očuvanju okoliša sadnjom drveća. Tijekom obnove i pošumljavanja svi su u selu naučili kako mogu zaštiti šumu i prirodu. Od tada, oba sela su se nadaleko resila zelenilom, cvijećem i cvrkutanjem ptica. Postala su poznata mjesta…
Ovo je kraj moje priče. Dragi moji ljudski prijatelji, želim Vam reći da je očuvanje šuma i zaštita Planeta na kojem vi i ja živimo, dobro za Vašu i moju budućnost. Uništavanje šuma, pretjerana sječa drveća može izazvati katastrofu, ne samo meni, već i vama također.
Vaš iskreni prijatelj,
Drvo koje se brine o čovječanstvu.”
Podijeli: