‘Očuvani okoliš i prirodna bioraznolikost ključ su za stvaranje zdrave i održive budućnosti. Danas vrste izumiru 1000 puta brže nego što bi to bio slučaj da nema utjecaja čovjeka te se golemi napori ulažu u povratak izgubljenoga. Hrvatska ima veliku prednost jer smo po očuvanom okolišu i prirodnoj bioraznolikosti među najbogatijim državama u Europi. Gotovo 30% teritorija je pod ekološkom mrežom Natura 2000 po čemu smo u samom europskom vrhu. Imamo 19 nacionalnih parkova i parkova prirode. Na to smo iznimno ponosni i tako dobro stanje moramo ne samo zadržati nego i unaprijediti gdje god je to moguće.’ – rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović povodom 12. Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti koja se održava u Republici Koreji.

Hrvatsku na sastanku predstavlja pomoćnik ministra za zaštitu prirode Nenad Strizrep. Konvencija o biološkoj raznolikosti krovna je konvencija u području očuvanja bioraznolikosti i zaštite prirode s tri glavna cilja: očuvanje bioraznolikosti, održivo korištenje bioraznolikosti te poštena i pravična raspodjela dobiti koja proizlazi iz korištenja genetskih resursa. Sveukupni cilj je poticati akcije koje će dovesti do održive budućnosti imajući u vidu da je očuvanje bioraznolikosti zajednička obveza čovječanstva.

Na 12. Konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti sudjeluju predstavnici 194 države potpisnice, međuvladinih organizacija, međunarodnih organizacija i organizacija civilnog društva. Europska komisija je također stranka Konvencije što je rezultiralo time da je veliki dio legislative EU-a iz sektora zaštite prirode proizišao iz odluka donesenih na sastancima stranaka Konvencije. U okviru 12. Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti 15. i 16. listopada održat će se sastanak na visokoj razini na temu ‘Bioraznolikost za održivi razvoj’ koji će omogućiti raspravu o tome kako zemlje potpisnice Konvencije mogu biti učinkovitije u ugrađivanju mjera za očuvanje bioraznolikosti u svoje planove za održivi razvoj.

Izumiranje pojedinih vrsta, ali i uništavanje staništa, prenamjena zemljišta, klimatske promjene, zagađenje te širenje invazivnih stranih vrsta samo su neke od prijetnji bioraznolikosti.

Crvena lista ugroženih vrsta koju objavljuje Međunarodna unija za očuvanje prirode predstavlja globalnu procjenu stanja očuvanosti vrsta, a neki od podataka su uistinu zabrinjavajući. Čak dvije trećine koraljnih grebena koji osiguravaju hranu, zaštitu od vremenskih nepogoda, zaposlenje i neke druge resurse za više od 500 milijuna ljudi diljem svijeta je ugroženo ili uništeno. Od 59.507 vrsta koje su do sada analizirane 19.265 vrsta je pred izumiranjem. Od 5.494 vrsta sisavaca njih 78 je izumrlo, 191 je kritično ugroženo, 447 je ugroženo, a 496 je u kategoriji osjetljivih vrsta. Od 6.312 vrsta vodozemaca njih 1.910 je pred izumiranjem, što ovu skupinu čini najugroženijom.

Zaustavljanje gubitka bioraznolikosti i degradacije eko sustava te njihova obnova koliko je to moguće, stoga je globalna zadaća.

Na 10. Sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti koji je održan u listopadu 2010. u Japanu usvojen je novi Strateški plan Konvencije za razdoblje od 2011. do 2020. godine, kao temeljni dokument za usmjeravanje međunarodnih i nacionalnih aktivnosti kako bi se očuvala bioraznolikost. Strateški plan sadrži 20 ciljeva za smanjenje gubitaka i pritisaka na bioraznolikost, očuvanje bioraznolikosti na svim razinama, poboljšanje i održavanje dobrobiti i usluga koje dobivamo od bioraznolikosti. On služi kao okvir za donošenje nacionalnih i regionalnih ciljeva.

Na 12. Konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti raspravljat će se o implementaciji strateškog plana, postignutom napretku u ostvarivanju ciljeva, te će se usvojiti tzv. ‘Pyongchang Roadmap’ kao zbir ključnih odluka koje budu donesene na sastanku, a pomoću kojega će se usuglasiti koje je korake potrebno poduzeti kako bi se postigao napredak u implementaciji Strateškog plana do 2020. godine.