Kada je riječ o projektiranju uskih javnih prostora kao što su šetališta, pješački mostovi i putevi općenito, dizajneri su često prisiljeni s obzirom na funkcionalna i prostorna ograničenja zanemariti igru kao prioritet. Međutim, širom svijeta postoje inovativni primjeri projekata urbanih prostora. Neki od njih dobri su pokazatelji kako napraviti atraktivne javne prostore za svakoga dodavanjem faktora igre pješačkim komunikacijama.
Faktor igre na ulici
“Ako gradovi nisu namijenjeni djeci nisu namijenjeni ni građanima. Ako oni nisu namijenjeni građanima – nama – oni nisu gradovi.”– Aldo Van Eyck
Igralište ne mora nužno biti ograđen prostor određene površine. To može biti konstrukcija koja koegzistira zajedno s ostalom uličnom opremom, kao što su klupe, rasvjetni stupovi i fontane, čak i u najužim pješačkim prostorima.
Linearni element nalik vrpci koji ima funkciju dječjeg igrališta postavljen je na jednoj od šetnica u Kalvebod Brygge, Kopenhagenu, i izvrstan je primjer kako dobar dizajn može pospješiti višenamjensku upotrebu javnog prostora.
Višenamjenski dizajn
Konstrukcija, čiji su autori JDS Architects i KLAR Architects, koristi minimalno raspoloživi prostor šetnice. bez umanjivanja kvaliteta svoje funkcije kao igralište. Višenamjenski dizajn linearnog elementa uključuje:
1. poznate oblike (obris nalik na kuću),
2. boju (podebljano crvena boja),
3. uobičajenu opremu namijenjenu dječjim igralištima (horizontalne ljestve visilice),
4. neklizajuća podloga (taktilne podne površine),
5. mjesta za odmor (linearna struktura u funkciji klupe) itd.
Dakle, osim šetnje ovim šetalištem, ovaj linearni element svojim oblikovanjem mami na vrtenje, skakanje, penjanje ili na kraju – za manje aktivne – samo odmor i uživanje u pogledu.
Danas, s obzirom da veliki broj djece odrasta u gusto izgrađenim gradovima, važno je da se u urbani kontekst uključi “play provision” kojom se omogućavaju uvjeti za sigurnu igru djece u javnim prostorima. Grad Kopenhagen nudi širok spektar urbanih projekata koje identificiraju igru kao prioritet. Općenito, takvi projekti imaju tendenciju da se poveća “walkability” i “liveability” grada za svakoga.
Prema rezultatima godišnje ankete o kvaliteti života, časopis Monocle Magazine proglasio je 2013. i 2014. godine Kopenhagen je najboljim gradom za život.
Autor: Maria Sitzoglou
Izvor: childinthecity.eu, 01.02.2016.
Podijeli: