Statut
Na temelju Članka 13. Zakona o udrugama (NN 74/2014) Skupština Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata na sjednici održanoj 24. siječnja 2017. godine, donijela je:
STATUT
HRVATSKOG DRUŠTVA KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA
IZVORIŠNE OSNOVE
Osnivanje Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata rezultat je nastojanja da stručni kadrovi educirani kao krajobrazni arhitekti djeluju u okviru jedinstvenog strukovnog udruženja.
Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata povijesni je slijednik Udruženja pejzažnih arhitekata Jugoslavije (UPAJ), osnovanog 21. rujna 1983. godine sa sjedištem u Dubrovniku.
Nakon raspada bivše SFR Jugoslavije, 20. studenog 1992. godine, osniva se Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata sa sjedištem u Zagrebu. Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata 1996. godine postaje članom Međunarodne federacije krajobraznih arhitekata – IFLA (International Federation of Landscape Architects).
I. OSNOVNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Statutom uređuje naziv udruge, skraćeni naziv, naziv na stranom jeziku, skraćeni naziv na stranom jeziku; sjedište udruge; zastupanje; izgled pečata udruge; ciljevi udruge; područja djelovanja udruge sukladno ciljevima; djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi udruge; način osiguranja javnosti djelovanja udruge; uvjeti i način učlanjivanja u udrugu, prestanak članstva, prava, obveze i odgovornosti članova, stegovna odgovornost članova i način vođenja popisa članova; tijela udruge, njihov sastav i način sazivanja sjednica, izbor, opoziv, ovlasti, način odlučivanja i trajanje mandata u tijelima upravljanja te način sazivanja skupštine u slučaju isteka mandata; izbor i opoziv likvidatora udruge; prestanak postojanja udruge; imovina udruge, te način stjecanja i raspolaganja imovinom udruge; postupak s imovinom u slučaju prestanka udruge; način rješavanja sporova i sukoba interesa unutar udruge i druga pitanja od značaja za Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata.
Članak 2.
Izrazi koji se u ovom Statutu rabe za osobe, a u muškom rodu su neutralni i odnose se ravnopravno na oba spola.
Članak 3.
Naziv udruge glasi: Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata (u daljnjem tekstu Društvo)
Skraćeni naziv Društva: HDKA
Naziv Društva na engleskom jeziku: CROATIAN ASSOCIATION OF LANDSCAPE ARCHITECTS
Skraćeni naziv Društva na engleskom jeziku: CALA
Članak 4.
Sjedište Društva je u Zagrebu.
Odluku o adresi i promjeni adrese sjedišta Društva donosi Upravni odbor.
Članak 5.
Društvo ima pečat.
Pečat Društva je pravokutnog oblika, dimenzija 47×18 mm i sadrži puni naziv Društva na hrvatskom jeziku “HRVATSKO DRUŠTVO KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA”, sjedište Društva “ZAGREB” (grad, bez adrese) te znak (logotip) Društva.
Pečat čuva i ovlašten ga je koristiti Predsjednik i Tajnik Društva te drugi članovi Upravnog odbora koje Predsjednik ovlasti.
Pečati za tintu mogu se otiskivati u crnoj i tamnoplavoj tinti.
Članak 6.
Izgled znaka (logotipa), oblik i sadržaj pečata te način korištenja znaka (logotipa) utvrđuje Upravni odbor.
II. CILJEVI I DJELATNOSTI DRUŠTVA
Ciljevi Društva
Članak 7.
Ciljevi Društva su:
– udruživanje krajobraznih arhitekata,
– unapređenje zakonodavnog okvira,
– zalaganje za promociju i razvoj krajobrazne arhitekture,
– zalaganje za razvoj kulture prostora,
– zaštita prirodnih i kulturnih vrijednosti krajobraza,
– stručno usavršavanje,
– povezivanje, suradnja, razmjena ideja i iskustava,
– trajna briga o unaprjeđivanju redovne stručne i znanstvene izobrazbe krajobraznih arhitekata (programi studija, metodika i drugo).
Područja djelovanja sukladno ciljevima Društva
Članak 8.
U skladu s ciljevima Društva, prema Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja registra udruga Republike Hrvatske i registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj (NN 4/2015), definirana su sljedeća područja djelovanja:
– Kultura i umjetnost
– Međunarodna suradnja
– Obrazovanje, znanost i istraživanje
– Održivi razvoj
– Zaštita okoliša i prirode
Djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi Udruge
Članak 9.
U skladu s ciljevima Društva, definirane su sljedeće djelatnosti:
– uspostavljanje suradnje s pojedincima i organizacijama koja se bave planiranjem, projektiranjem, oblikovanjem odnosno uređenjem krajobraza i prostora u širem smislu,
– sudjelovanje u pripremama za donošenje zakona i propisa koji utječu na stvaralaštvo u krajobraznoj arhitekturi,
– doprinos zaštiti i razvoju prostora/krajobraza, zaštiti i obnovi krajobrazne, perivojne i vrtne baštine, očuvanju prirode i okoliša, te kulturne baštine općenito,
– davanje stručnih mišljenja o projektima, studijama, elaboratima, analizama, planovima razvoja i slično, na zahtjev društvenih, gospodarskih i drugih organizacija, ili u svoje ime i bez zahtjeva,
– usklađivanje rada krajobraznih arhitekata, te njegovanje i razvijanje strukovne etike,
– organiziranje i provođenje stručnog i obrazovnog programa iz područja krajobrazne arhitekture,
– organiziranje simpozija, konferencija, skupova, izložbi stručnih putovanja organizacija stručnih i znanstvenih skupova, radionica, seminara, , javnih predavanja i sličnih susreta, kontakti s medijima, te razni oblici edukacije u svrhu afirmacije krajobrazne arhitekture i njenog populariziranja,
– organiziranje i provođenje natječaja s područja arhitektonske struke (krajobrazne arhitekture, urbanizma i prostornog planiranja i arhitekture), te pružanje stručne pomoći naručiteljima (raspisivačima) pri organiziranju i provedbi natječaja, a prema posebnim propisima,
– poticanje i izdavanje publikacija iz područja struke u skladu s posebnim propisima.
III. JAVNOST DJELOVANJA DRUŠTVA
Članak 10.
Rad Društva je javan. Javnost djelovanja Društva osigurava se:
– izvješćivanjem članova o radu Društva na sjednicama tijela Društva,
– javnošću sjednica tijela Društva, osim iznimno, kada su sjednice zatvorene za javnost,
– izradom i objavljivanjem godišnjih i projektnih opisnih i financijskih izvještaja o radu Udruge,
– korištenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija (internetske stranice, društvene mreže i slično),
– javnim priopćavanjem,
– organiziranjem posebnih događanja,
– na druge odgovarajuće načine.
Članak 11.
Svi dokumenti Društva dostupni su članovima uz pisani zahtjev, osim dokumenata koji sadrže osobne podatke članova te se ne mogu ustupiti na uvid temeljem Zakona o zaštiti osobnih podataka.
IV. ČLANSTVO U DRUŠTVU
Članstvo Društva
Članak 12.
Članom Društva može postati fizička osoba koja je zainteresirane za rad u Društvu i pružanje doprinosa ostvarivanju ciljeva Društva te prihvaća odredbe Statuta i druge akte Društva.
Fizička osoba koja je zainteresirana za prijem u članstvo Društva podnosi pisani zahtjev Upravnom odboru Društva koji odlučuje o prijemu u članstvo temeljem prijave, životopisa i diplome kandidata.
Članom društva se postaje danom donošenja odluke Upravnog odbora o prijemu u članstvo.
Upravni odbor o svojoj odluci pismeno će obavijestiti člana koji je zahtjev podnio.
Članak 13.
Društvo može imati sljedeće skupine članova:
– Redoviti
– Pridruženi
– Počasni
– Pripravni
Članak 14.
Redovitim članom Društva mogu postati krajobrazni arhitekti;
– Sveučilišni prvostupnik inženjer krajobrazne arhitekture (univ.bacc.ing.prosp.arch.),
– Magistar inženjer krajobrazne arhitekture (mag.ing.prosp.arch.),
– Diplomirani inženjer agronomije – uređenja krajobraza (dipl.ing.agr.-UK),
– Diplomirani inženjer agronomije – vrtlarstva i oblikovanja pejzaža (dipl.ing.agr.-VOP),
– Ovlašteni krajobrazni arhitekt.
Odlukom Upravnog odbora redovitim članom Društva mogu postati i osobe koje nisu krajobrazni arhitekti po struci.
Pridruženim članom Društva mogu postati osobe koje nisu krajobrazni arhitekti po struci.
Počasnim članom mogu postati istaknuti i zaslužni pojedinci odlukom Skupštine na prijedlog Upravnog odbora.
Pripravnim članom Društva mogu postati studenti krajobrazne arhitekture.
Evidencija članstva
Članak 15.
Društvo vodi Evidenciju članstva.
Evidencija članstva vodi se elektronički i obvezno sadrži podatke o osobnom imenu člana, osobnom identifikacijskom broju (OIB), datumu rođenja, datumu pristupanja Društvu, kategoriji članstva te datumu prestanka članstva u Društvu.
Evidenciju članstva vodi Tajnik.
Evidenciju članstva dostupna je na uvid svim članovima Društva te nadležnim tijelima, na zahtjev.
Prava, obveze i odgovornosti članstva
Članak 16.
Prava, obveze i odgovornosti članova su:
– birati i biti birani u tijela Društva (samo redoviti članovi)
– biti informirani o aktivnostima Društva
– sudjelovati u provedbi aktivnosti i manifestacijama koje organizira Društvo
– nadzirati rad Društva
– u obavljanju djelatnosti Društva poštivati odredbe zakona i ovog Statuta
– redovito plaćati članarinu
– pridržavati se odredbi ovog Statuta i drugih akata Društva
– poštovati odluke tijela Društva
– čuvati i poštovati ustroj i ugled Društva
Članak 17.
Članstvo u Društvu prestaje:
– prestankom djelovanja Društva;
– istupanjem, danom podnošenja potpisane izjave o istupanju iz članstva Upravnom odboru;
– usmenom izjavom o dragovoljnom istupanju iz članstva pred najmanje dva člana Upravnog odbora, danom davanja izjave;
– isključenjem zbog povrede članskih obveza i odgovornosti;
– isključenjem zbog neplaćanja članarina za prošlu godinu do 15.1., a da u međuvremenu nije zatražio mirovanje članstva u Društvu.
– smrću člana;
Članak 18.
Član može zatražiti mirovanje članstva u Društvu.
Zahtjev se podnosi pismenim putem Upravnom odboru Društva.
Odluku o mirovanju člana Upravni odbor je dužan donijeti na prvoj sljedećoj sjednici od primitka zahtjeva i o tome pismeno obavijestiti člana koji je zahtjev podnio.
Član koji je u mirovanju nije dužan plaćati članarinu te nema pravo glasa za vrijeme mirovanja kao ni korištenja članskih povlastica.
Članak 19.
Nakon prestanka članstva, osoba se može ponovno učlaniti u Društvo nakon isteka godine dana od dana prestanka članstva. Za učlanjenje kandidat mora podnijeti zahtjev za upis i druge dokumente propisane Statutom i drugim aktima Društva, podmiriti sva dugovanja prema Društvu i uplatiti članarinu za tekuću godinu.
Stegovna odgovornost članova
Članak 20.
Članovi Društva preuzimaju obveze i odgovornosti koje proizlaze iz zakona i drugih pravnih propisa, ovog Statuta i drugih akata Društva.
Član Društva stegovno odgovaraju za povredu članskih obveza i odgovornosti:
– kršenje zakonskih i drugih obveza u svezi djelovanja Društva
– nepoštivanje odredaba Statuta
– nepoštivanje odluka tijela upravljanja Društva
– neizvršavanje preuzetih obveza
– nesavjesno izvršavanje obveza zbog čega je nastala materijalna ili nematerijalna šteta Društvu
– nesavjesno ili nezakonito raspolaganja imovinom Društva
– narušavanje ugleda Društva
Članak 21.
Stegovna odgovornost članova Društva utvrđuje se u stegovnom postupku.
Stegovni postupak može pokrenuti bilo koji član Društva.
Stegovni postupak vodi i stegovne mjere izriče Stegovni sud.
Članak 22.
Za utvrđenu povredu članskih obveza i odgovornosti mogu se izreći sljedeće stegovne mjere:
– opomena
– isključenje iz Društva.
Članak 23.
Član Društva kojem je izrečena stegovna mjera isključenja iz Društva ima pravo u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave odluke, podnijeti žalbu Skupštini Društva.
Skupština Društva je dužna riješiti žalbu na svojoj sljedećoj sjednici.
Do rješavanja uložene žalbe član kojem je izrečena stegovna mjera isključenja bit će u mirovanju.
Odluka Skupštine Društva o isključenju je konačna.
Članak 24.
Svaki član Društva ima pravo pisanim putem upozoriti Upravni odbor na nepoštivanje odredbi Statuta ili nepravilnosti u provedbi odluka tijela Društva.
Svaki član Društva ima pravo pismene pritužbe na rad pojedinih članova ili tijela Društva.
Na upozorenja i pritužbe člana Upravni odbor je dužan odgovoriti pismeno u roku 30 dana od njihova primitka.
Članak 25.
Društvo ne odgovara za štetu koju suspendirani član počini trećima.
Svaki član Društva osobno je odgovoran za svoje postupke.
V. UPRAVLJANJE DRUŠTVOM I TIJELA DRUŠTVA
Članak 26.
Tijela Društva su:
1. Skupština
2. Upravni odbor
3. Predsjednik
4. Potpredsjednik
5. Tajnik
6. Stegovni sud
1. Skupština Društva
Članak 27.
Skupština je najviše tijelo upravljanja Društva.
Skupštinu čine svi redoviti članovi Društva i sudjeluju u njenom radu osobno.
Članak 28.
Skupština Društva:
– utvrđuje politiku razvoja Društva
– utvrđuje i donosi Statut Društva i njegove izmjene i dopune,
– utvrđuje i donosi mišljenja, zaključke, preporuke i odluke te druge akte utvrđene Zakonom i ovim Statutom,
– razmatra i usvaja planove rada i izvješća o radu Društva,
– razmatra i usvaja financijske planove Društva i financijska izvješća Društva,
– bira i razrješava Predsjednika, Upravni odbor i Stegovni sud Društva,
– potvrđuje kooptirane članove Upravnog odbora,
– daje tumačenje odredbi Statuta,
– odlučuje o statusnim promjenama Društva; nazivu Društva, udruživanju s drugim organizacijama, prestanku djelovanja Društva i imovini Društva,
– odlučuje o osnivanju i ukidanju podružnica,
– rješava žalbe članova Društva u drugom stupnju, odnosno odlučuje o žalbama protiv odluka Upravnog Odbora i Stegovnog suda,
– odlučuje o drugim pitanjima koja su od značaja za rad Društva utvrđen ovim Statutom, a koja nisu stavljena u nadležnost drugog tijela.
Članak 29.
Sjednica Skupštine može biti izborna, redovita i izvanredna.
Rad Skupštine odvija se na sjednicama.
Rad Skupštine je javan.
Članak 30.
Sjednice Skupštine otvara i vodi Predsjednik Društva, a u slučaju njegove odsutnosti Potpredsjednik.
Ako se radi o Izbornoj Skupštini otvara ju i do izbora Radnog predsjedništva vodi Predsjednik Društva, a u slučaju njegove odsutnosti Potpredsjednik.
Članak 31.
Prije održavanja sjednice Skupštine, članovima se dostavlja poziv na Skupštinu koji sadrži: odluku o sazivanju Skupštine, dnevni red, prijedloge odluka i druge materijale o pojedinim točkama dnevnog reda.
Odluka o sazivanju Skupštine sadržava naziv i sjedište Društva, podatke o mjestu i vremenu održavanja sjednice i dnevni red sjednice.
Članak 32.
Izbornu Skupštinu saziva Predsjednik Društva, najkasnije petnaest (15) dana prije isteka mandata tijelima Društva.
Izborna Skupština mora se održati najkasnije na dan isteka mandata tijelima Društva.
Najkasnije sedam (7) dana prije održavanja sjednice Skupštine, članovima se dostavljaju pozivi s dnevnim redom i drugi materijali.
Izbornom skupštinom predsjedava Radno predsjedništvo koje se bira na Izbornoj Skupštini.
Članak 33.
Redovitu Skupštinu saziva Predsjednik Društva jednom godišnje.
Na redovitoj sjednici Skupštine obvezno se razmatra se izvještaj o radu i financijskom poslovanju Društva.
Redovita Skupština se saziva najkasnije petnaest (15) dana prije njezina održavanja.
Najkasnije sedam (7) dana prije održavanja sjednice Skupštine, članovima se dostavljaju pozivi s dnevnim redom i prijedlozi odluka i drugi materijali o pojedinim točkama koje su na dnevnom redu Skupštine.
Članak 34.
Izvanrednu Skupštinu saziva Predsjednik Društva na vlastitu inicijativu ili na pisani zahtjev najmanje jedne trećine ukupnog broja članova Društva ili na inicijativu članova Upravnog odbora.
U svom zahtjevu za sazivanje izvanredne Skupštine, predlagatelj je obvezan predložiti dnevni red sjednice.
Ako Predsjednik Društva ne sazove Skupštinu na zahtjev predlagatelja iz stavka 1. ovog članka u roku od trideset (30) dana od dana podnesenog zahtjeva, Skupštinu imaju pravo sazvati predlagatelji.
Na izvanrednoj Skupštini razmatraju se isključivo pitanja zbog kojih je Skupština sazvana.
Izvanredna Skupština se saziva najkasnije petnaest (15) dana prije njezina održavanja.
Najkasnije sedam (7) dana prije održavanja sjednice Skupštine, članovima se dostavljaju pozivi s dnevnim redom i drugi materijali.
Članak 35.
U slučaju isteka mandata tijelima Društva, sjednicu Skupštine saziva zadnja osoba za zastupanje upisana u Registar udruga Republike Hrvatske ili najmanje tri člana koji su upisani u Evidenciju članstva prije isteka mandata tijelima Društva.
Članak 36.
Na sjednici Skupštine obavezno se vodi zapisnik. Zapisnik vodi zapisničar izabran na Skupštini Društva.
Na sjednici Skupštine Društva mora se sastaviti popis svih prisutnih članova, koji se prilaže Zapisniku.
U zapisniku se uz datum i broj Skupštine, mora navesti i evidentirati svaka odluka Skupštine Društva.
Članak 37.
Skupština pravovaljano odlučuje ako je na sjednici nazočna natpolovična većina članova Skupštine.
Skupština donosi odluke većinom glasova nazočnih članova Skupštine, ako Statutom nije određena posebna većina.
Skupština donosi odluku većinom glasova prisutnih članova Skupštine.
Svaki član Skupštine ima po jedan glas na sjednici Skupštine Društva.
U slučaju da se na Skupštini utvrdi nepostojanje kvoruma, Skupština se odgađa za petnaest (15) minuta. Ako ni protekom tog vremena nema kvoruma, Skupština će zasjedati s prisutnim brojem članova čije će odluke u tom slučaju biti pravovaljane.
Članak 38.
Glasovanje Skupštine je u pravilu javno.
Članovi Skupštine mogu se odlučiti i za tajni način glasovanja.
U slučaju neriješenog glasovanja o pojedinom pitanju na Skupštini odlučujući glas dat će Predsjednik.
2. Upravni odbor Društva
Članak 39.
Upravni odbor Društva je izvršno, operativno tijelo Društva i tijelo upravljanja Društvom između dvije sjednice Skupštine.
Upravni odbor ima sedam (7) članova, a čine ga Predsjednik, Potpredsjednik, Tajnik i četiri (4) člana.
Članove Upravnog odbora bira Skupština, sukladno Statutu i drugim aktima koje donese Skupština.
Mandat članova Upravnog odbora traje četiri (4) godine, s mogućnošću reizbora.
Članak 40.
Upravni odbor Društva za svoj rad odgovara Skupštini Društva.
Upravni odbor najmanje jednom godišnje podnosi Skupštini pismeno izvješće o svom radu.
Članak 41.
Upravni odbor Društva:
– izvršava odluke Skupštine,
– priprema i predlaže Statut Društva te izmjene i dopune Statuta Društva
– između sjednica Skupštine daje autentično tumačenje odredaba Statuta,
– priprema prijedloge odluka koje donosi Skupština
– priprema i donosi pravilnike, odluke, i druge opće akte koji nisu u nadležnosti Skupštine,
– priprema i predlaže Skupštini godišnji plan rada i godišnji financijski plan na usvajanje,
– podnosi Skupštini godišnji izvještaj o radu i prijedlog godišnjeg financijskog izvještaja na usvajanje,
– odlučuje o korištenju imovine Društva,
– podnosi Skupštini godišnji izvještaj o popisu imovine,
– odlučuje o promjeni adrese sjedišta Društva,
– odlučuje o prijedlozima, zahtjevima, molbama članova Društva u prvom stupnju postupka,
– utvrđuje visinu članarine i rok uplate članarine,
– kooptira nove članove Upravnog odbora,
– osniva i ukida sekcije, savjete, odbore i radne skupine,
– donosi odluke o primanju u članstvo Društva,
– potiče i razvija suradnju sa srodnim nacionalnim i međunarodnim udruženjima,
– imenuje predstavnike/delegate Društva u druga tijela, organizacije ili za događanja,
– brine se o informiranju članova i javnosti,
– predlaže nagrade i priznanja,
– obavlja sve druge aktivnosti utvrđene ovim Statutom ili koje mu Skupština stavi u nadležnost.
Članak 42.
Rad Upravnog odbora odvija se na redovitim i izvanrednim sjednicama.
Redovite sjednice Upravnog održavaju se najmanje četiri (4) puta godišnje.
Članak 43.
Sjednica Upravnog odbora saziva i vodi Predsjednik Društva.
Sjednica Upravnog odbora se može održati ukoliko su nazočna najmanje četiri (4) člana Upravnog odbora.
Pravovaljane odluke donose se većinom glasova nazočnih članova Upravnog odbora.
Sazivanje sjednice Upravnog odbora može predložiti bilo koji član Upravnog odbora.
U svom zahtjevu za sazivanje sjednice upravnog odbora, predlagatelj je obvezan predložiti dnevni red sjednice.
Ako Predsjednik Društva ne sazove sjednicu Upravnog odbora na zahtjev predlagatelja, u roku od petnaest (15) dana od dana podnesenog zahtijeva, sjednicu Upravnog odbora ima pravo sazvati predlagatelj.
Članak 44.
Na sjednici Upravnog odbora vodi se zapisnik u koji se unose i evidentiraju odluke i zaključci sa sjednice.
Na sjednici Upravnog odbora pravo odlučivanja (glasovanja) imaju samo članovi Upravnog odbora.
Upravni odbor u pravilu odlučuje javnim glasovanjem, osim ako ne odluči drukčije.
U slučaju neriješenog glasovanja o pojedinom pitanju odlučujući glas dat će Predsjednik.
Članak 45.
Upravni odbor, odlukom Predsjednika, može zasjedati i u proširenom sastavu.
Prošireni sastav Upravnog odbora ulaze predsjednici podružnica, sekcija, savjeta, odbora i skupina.
Predsjednici podružnica, sekcija, savjeta, odbora i skupina, mogu sudjelovati u raspravama na sjednicama Upravnog odbora, međutim nemaju pravo glasa.
Sjednici Upravnog odbora mogu prisustvovati i drugi članovi na poziv Predsjednika.
3. Predsjednik Društva
Članak 46.
Predsjednik Društva ovlašten je za zastupanje Društva.
Predsjednik Društva obavlja izvršne i druge poslove određene ovim Statutom.
Članak 47.
Predsjednika bira Skupština Društva na mandat od četiri (4) godine.
Ista osoba može više puta biti birana za Predsjednik Društva.
Članak 48.
Predsjednik Društva ujedno je i Predsjednik Upravnog odbora i Skupštine Društva.
Za svoj rad Predsjednik Društva je odgovoran Skupštini Društva kojoj podnosi godišnje izvješće o radu.
Članak 49.
Predsjednik Društva zadužen je i odgovoran za sljedeće:
– odgovara za zakonitost rada Društva,
– samostalno predstavlja i zastupa Društvo,
– sklapa ugovore i poduzima druge pravne radnje u ime i za račun Društva,
– vodi poslove Društva sukladno odlukama Skupštine
– koordinira radom Upravnog odbora,
– saziva sjednice Skupštine i predsjedava sjednicama Skupštine,
– saziva sjednice Upravnog odbora Društva i predsjedava sjednicama Upravnog odbora,
– obavlja i druge poslove u skladu sa Zakonom, Statutom i aktima Društva.
Članak 50.
Predsjednik Društva može, u okviru svojih ovlaštenja, dati drugoj osobi pisanu punomoć za zastupanje.
Opunomoćenik može zastupati Društvo samo u granicama ovlasti iz punomoći.
Sadržaj i trajanje punomoći određuje Predsjednik Društva pri njezinom izdavanju.
O izdavanju punomoći Predsjednik je dužan obavijestiti Upravni odbor Društva.
4. Potpredsjednik Društva
Članak 51.
Potpredsjednika Društva bira Upravni odbor na prijedlog Predsjednika Društva između članova Upravnog odbora na mandat od četiri godine.
Potpredsjednik Društva samostalno predstavlja i zastupa Društvo.
Članak 52.
Potpredsjednik Društva zamjenjuje Predsjednika u slučaju njegove odsutnosti, spriječenosti, ostavke ili opoziva. U slučaju ostavke ili opoziva Predsjednika zamjenjuje ga Potpredsjednik do Izvanredne Skupštine.
Potpredsjednik Društva ima prava, ovlasti, obveze i odgovornosti Predsjednika u vrijeme dok ga zamjenjuje.
5. Tajnik Društva
Članak 53.
Tajnika Društva bira Upravni odbor na prijedlog Predsjednika Društva između članova Upravnog odbora na mandat od četiri godine.
Tajnik Društva samostalno predstavlja i zastupa Društvo.
Članak 54.
Tajnik Društva obavlja sljedeće poslove:
– odgovara za zakonitost rada Društva,
– samostalno predstavlja i zastupa Društvo,
– obavlja administrativno-tehničke i financijsko-računovodstvene poslove Društva,
– izvršava odluke Upravnog odbora i Predsjednika Društva,
– priprema nacrte prijedloga općih akata koje donosi Upravni odbor i Skupština Društva,
– vodi brigu o urednom vođenju Evidencije članstva,
– prisustvuje sjednicama i vodi zapisnike sjednica Upravnog odbora,
– dostavlja zapisnik s redovne sjednice Skupštine nadležnom uredu – Registru udruga,
– vodi i čuva arhiv Društva,
– obavlja stručne i druge poslove za potrebe Upravnog odbora u skladu s općim aktima Društva.
Članak 55.
Za svoj rad Tajnik je odgovoran Skupštini i Upravnom odboru Društva.
Na zahtjev Predsjednika, Upravnog odbora ili Skupštine, Tajnik je dužan podnijeti izvješće o svome radu.
6. Stegovni sud
Članak 56.
Stegovni sud provodi stegovne postupke protiv članova Društva, sukladno odredbama ovog Statuta.
Članak 57.
Stegovni sud ima tri člana, a bira ih Skupština tajnim glasovanjem, a na temelju predložene liste kandidata na Skupštini.
Članovi Stegovnog suda između sebe biraju Predsjednika.
Članovi Stegovnog suda ne mogu istovremeno biti i članovi Upravnog odbora Društva.
Članak 58.
Mandat članova Stegovnog suda traje četiri godine s mogućnošću reizbora.
Mandat članova Stegovnog suda prestaje istekom vremena na koji su izabrani, te u slučaju da najmanje trećina članova Društva postavi pitanje povjerenja Sudu časti u cjelini ili pojedinom članu, a Skupština donese odluku o opozivu nakon javne rasprave i tajnim glasovanjem.
Član Stegovnog suda može podnijeti ostavku. Ostavka se podnosi Skupštini u pisanom obliku.
Članak 59.
Stegovni sud odgovoran je za svoj rad Skupštini.
Stegovni sud podnosi jednom godišnje izvješće o svom radu Skupštini.
Članak 60.
Sastanak saziva Predsjednik Stegovnog suda.
Stegovni sud sastaje se po potrebi, a obavezno ako mu se obrati netko od članova Društva.
Pravovaljane odluke Stegovni sud donosi ukoliko su na sjednici nazočni svi članovi.
Stegovni sud donosi odluke većinom glasova.
Članak 61.
Ako Stegovni sud odlučuje o članu koji obavlja dužnost u Stegovnom sudu, na njegovo mjesto Skupština bira zamjenskog člana za taj slučaj.
Članak 62.
Stegovni sud članu Društva izriče mjeru opomene za lakše povrede općih akata Društva, nepoštivanja pravila i etike struke te donosi odluke o isključenju iz članstva u slučaju težih povreda općih
akata Društva, nepoštivanja pravila i etike struke.
7. Savjetodavni odbor
Članak 63.
Savjetodavni odbor osniva se prema potrebi na zahtjev i prijedlog Upravnog odbora.
U Savjetodavni odbor biraju se Predsjednik i drugi članovi Upravnog odbora kojima je istekao mandat i nisu ponovo izabrani u Upravni odbor.
Članak 64.
Savjetodavni odbor sastoji se od najmanje 3 člana, a najviše od 5 članova.
Članove Savjetodavnog odbora bira Skupština na prijedlog Upravnog odbora.
Članak 65.
Savjetodavni odbor pomaže tijelima Društva, a osobito Upravnom odboru Društva, u određivanju prioriteta rada, razvoju i provedbi planova, programa i projekata te analizi ostvarenih rezultata.
Sjednice Savjetodavnog odbora održavaju se prema potrebi.
VI. POSTUPAK IZBORA I RAZRJEŠENJA PREDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA I STEGOVNOG SUDA DRUŠTVA
Postupak izbora predsjednika, članova upravnog odbora i stegovnog suda Društva
Članak 66.
Predsjednik i članovi Upravnog odbora i Stegovnog suda biraju se na Izbornoj Skupštini putem zajedničke Izborne liste na kojoj se nalaze kandidat za Predsjednika kao nositelj liste i kandidati za šest članova Upravnog odbora i tri člana Stegovnog suda.
Kandidat mora biti redoviti član Društva i može biti kandidiran isključivo na jednoj kandidacijskoj listi.
Svaka Izborna lista mora imati i svoj Program rada.
Članak 67.
Kandidature moraju biti zaprimljene najkasnije deset (10) dana prije izborne skupštine.
Popis kandidata za Predsjednika (jedan kandidat na listi), članove Upravnog odbora (šest kandidata na listi) i članova stegovnog suda (tri kandidata na listi) mora sadržavati izjavu o pristanku kandidata s njihovim vlastoručnim potpisima i program rada.
Svi kandidati na listi moraju priložiti kratki životopis.
Kandidacijske liste objavljuju se putem glasila Društva najkasnije sedam (7) dana prije izborne sjednice Skupštine.
Članak 68.
U slučaju da se na Izbornoj Skupštini utvrdi nepostojanje kvoruma, Izborna Skupština se odgađa za petnaest (15) minuta. Ako ni protekom tog vremena nema kvoruma, glasovanje će se obaviti sukladno članku 34. stavku 5. ovog Statuta.
Članak 69.
Ako se zaprimi samo jedna izborna lista, lista mora dobiti natpolovičnu većinu kako bi bili izabrani Predsjednik i članovi Upravnog odbora i Stegovnog suda
Ako lista ne dobije natpolovičnu većinu glasova glasanje se ponavlja.
Ako ni u ponovljenom glasanju lista ne dobije natpolovičnu većinu glasova ponavlja se izborni postupak.
Članak 70.
Ako se zaprime dvije liste, jedna lista mora dobiti većinu glasova kako bi bili izabrani Predsjednik i članovi Upravnog odbora i Stegovnog suda.
Ako liste dobiju jednak broj glasova ponavlja se glasanje.
Ako ni u ponovljenom glasanju niti jedna lista ne dobije većinu glasova ponavlja se izborni postupak.
Članak 71.
Ako se zaprimi više od dvije liste, jedna lista mora dobiti natpolovičnu većinu glasova kako bi bili izabrani Predsjednik i članovi Upravnog odbora i Stegovnog suda.
Ako niti jedna lista ne dobije natpolovičnu većinu glasova u prvom krugu ili rezultat bude izjednačen, pristupa se drugom krugu glasovanja u koji idu dvije liste s najvećim brojem glasova iz prvog kruga.
Ako liste dobiju jednak broj glasova ponavlja se glasanje.
Ako ni u ponovljenom glasanju niti jedna lista ne dobije većinu glasova ponavlja se izborni postupak.
Postupak razrješenja predsjednika i članova upravnog odbora društva
Članak 72.
Predsjedniku Društva i članovima Upravnog odbora može prestati mandat prije isteka vremena na koje je biran:
– na vlastiti zahtjev – podnošenjem ostavke,
– u slučaju nemogućnosti obavljanja dužnosti duljem od šest (6) mjeseci,
– u slučaju neobavljanja dužnosti dulje od tri (3) mjeseca te
– opozivom.
Članak 73.
Predsjednik Društva podnosi ostavku Skupštini.
Kad predsjednik Društva podnese ostavku, smatra se da su ostavku podnijeli svi članovi Upravnog odbora.
Ostavka stupa na snagu danom podnošenja.
Članak 74.
Postupak za opoziv Predsjednika Društva može se pokrenuti na zahtjev najmanje 1/3 članova Društva ili većina Upravnog odbora.
O zahtjevu za opoziv Predsjednika Društva raspravlja se i odlučuje na izvanrednoj sjednici Skupštine Društva koja se saziva u skladu s odredbama ovog Statuta.
Predsjednik Društva bit će opozvan ako je odluka o opozivu donesena dvotrećinskom (2/3) većinom svih članova Društva.
Ako se izglasa opoziv Predsjednika, raspušta se cijeli Upravni odbor i provodi se postupak izbora za Upravni odbor Društva.
Članak 75.
Član Upravnog odbora podnosi ostavku Predsjedniku Društva.
Ostavka se podnosi putem pisanog zahtjeva odnosno obavijesti.
Ostavka stupa na snagu danom podnošenja.
Odluku o razrješenju člana Upravnog odbora koji je podnio ostavku donosi Predsjednik na prvoj sljedećoj sjednici Upravnog odbora
Članak 76.
Kada član Upravnog odbora podnese ostavku, njegovo mjesto Upravni odbor popunjava kooptiranjem.
Upravni odbor može kooptirati najviše dva (2) člana.
Kooptirane članove mora potvrditi Skupština na prvom narednom zasjedanju.
Ako Skupština odbije kooptiranog člana, Predsjednik može predložiti drugog kandidata.
Ako Skupština odbije i drugog kandidata, provodi se postupak za izbor novog člana za upražnjeno mjesto u Upravnom odboru.
Članak 77.
Prijedlog za razrješenje pojedinog člana Upravnog odbora ili Upravnog odbora u cjelini podnosi se Skupštini, a podnosi ga najmanje 1/3 članova Društva.
Prijedlog za opoziv pojedinog člana Upravnog odbora može podnijeti i većina u Upravnom odboru Skupštini Društva.
Opoziv se usvaja 2/3 većinom glasova na Skupštini.
Članak 78.
Skupština može razriješiti Upravni odbor kao i pojedine članove Upravnog odbora prije isteka vremena na koje su izabrani u slučaju:
– ako ne poštuje odredbe ovog Statuta i druge opće akte Društva,
– ako ne poštuje ili ne izvršava odluke Skupštine Društva i Upravnog odbora Društva,
– ako redovito ne prisustvuje sastancima Upravnog odbora ili na drugi način onemogućuje rad Upravnog odbora i ostalih tijela Društva.
Članak 79.
Ako Skupština razrješava cijeli Upravni odbor, Skupština bira novi Upravni odbor s punim mandatom.
Ako Skupština razrješava pojedine članove Upravnog odbora, temeljem prijedloga Predsjednika Društva Skupština potvrđuje kooptirane članove Upravnog odbora na vrijeme do isteka mandata Upravnog odbora u čiji su sastav birani.
Postupak razrješenja članova Stegovnog suda
Članak 80.
Članovima Stegovnog suda može prestati mandat prije isteka vremena na koje su birani:
– na vlastiti zahtjev – podnošenjem ostavke,
– u slučaju nemogućnosti obavljanja dužnosti duljem od šest (6) mjeseci,
– u slučaju neobavljanja dužnosti dulje od tri (3) mjeseca te
– opozivom.
Članak 81.
Članovi Stegovnog suda podnose ostavku Skupštini.
Ostavka se podnosi putem pisanog zahtjeva odnosno obavijesti.
Ostavka stupa na snagu danom podnošenja.
Kada član Stegovnog suda podnese ostavku, provodi se postupak za izbor novog člana za upražnjeno mjesto u Stegovnom sudu, na vrijeme do isteka mandata Stegovnog suda u čiji je sastav biran.
Članak 82.
Postupak za opoziv članova ili cijelog Stegovnog suda može se pokrenuti na zahtjev najmanje 1/3 članova Društva ili Upravnog odbora.
O zahtjevu za opoziv Stegovnog suda raspravlja se i odlučuje na izvanrednoj sjednici Skupštine Društva koja se saziva u skladu s odredbama ovog Statuta.
Član ili cijeli Stegovni sud bit će opozvan ako je odluka o opozivu donesena dvotrećinskom (2/3) većinom svih članova Skupštine.
Ako se izglasa opoziv cijelog Stegovnog suda, raspušta se Stegovni sud i provodi se postupak izbora za članove Stegovnog suda.
Članak 83.
Skupština može razriješiti Stegovni sud i pojedine članove stegovnog suda i prije isteka vremena na koje su izabrani u slučaju:
– ako ne poštuje odredbe ovog Statuta i druge opće akte Društva,
– ako ne poštuje ili ne izvršava odluke Skupštine Društva i Upravnog odbora Društva,
– ako redovito ne prisustvuje sastancima Upravnog odbora ili na drugi način onemogućuje rad Upravnog odbora i ostalih tijela Društva.
VII. USTROJSTVENI OBLICI DRUŠTAVA I UDRUŽIVANJE DRUŠTAVA
Članak 84.
Društvo se može udruživati u domaće i međunarodne saveze ili zajednice udruga i učlanjivati se u domaće i međunarodne udruge i institucije.
Odluku o udruživanju i učlanjivanju donosi Skupština na prijedlog Upravnog odbora.
Članak 85.
Društvo može imati podružnice u drugim gradovima na području Republike Hrvatske. Podružnice se osnivaju radi ostvarenja ciljeva te učinkovitijeg djelovanja Društva.
Podružnice nemaju svojstvo pravne osobe.
Odluku o osnivanju i ukidanju podružnica donosi Skupština na prijedlog Upravnog odbora.
Članak 86.
Društvo može imati sekcije, savjete, odbore, radne skupine i sl. Sekcije, savjeti i radne skupine se osnivaju radi ostvarenja specifičnih ciljeva ili provođenja projekata te učinkovitijeg djelovanja Društva.
Sekcije, savjeti i radne skupine nemaju svojstvo pravne osobe.
Članak 87.
Odluku o osnivanju savjeta, odbora i radnih skupina donosi Upravni odbor.
U odluci o osnivanju tijela Društva utvrđuju se ciljevi osnivanja, sastav, način rada, prava i obveze tijela i članova tijela te vrijeme na koje se tijelo osniva (privremeno, trajno, do ukidanja).
VIII. IMOVINA DRUŠTVA – NAČIN STJECANJA IMOVINE I KORIŠTENJE OSTVARENE DOBITI
Članak 88.
Imovinu Društva čine novčana sredstva koja je Društvo steklo uplatom članarina, dobrovoljnim prilozima i darovima, novčana sredstva koja Društvo stekne obavljanjem djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi, financiranjem programa i projekata Društva iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te fondova i/ili inozemnih izvora, druga novčana sredstva stečena u skladu sa zakonom, te njezine nepokretne i pokretne stvari, i druga imovinska prava.
Članak 89.
društvo raspolaže svojom imovinom samo za ostvarivanje ciljeva i obavljanje djelatnosti određenih Statutom, u skladu sa zakonom.
Raspolaganje financijskim sredstvima Društva određuje se financijskim planom, koji predlaže Upravni odbor, a usvaja Skupština za jednu kalendarsku godinu, te vrijedi za godinu za koju je donesen.
IX. PRESTANAK POSTOJANJA DRUŠTVA I POSTUPAK S IMOVINOM U SLUČAJU PRESTANKA POSTOJANJA DRUŠTVA
Članak 90.
Društvo prestaje postojati:
– kada skupština donese odluku o prestanku rada društva,
– odlukom Skupštine Društva o pripajanju drugoj udruzi, spajanju s drugom udrugom, podjelom Društva razdvajanjem,
– u drugim slučajevima predviđenim Zakonom.
Odluke Skupštine Društva iz prethodnog stavka donose se dvotrećinskom većinom svih članova Društva.
Članak 91.
Likvidator zastupa Društvo u postupku likvidacije te se otvaranjem likvidacijskog postupka upisuje u Registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje Društva do okončanja postupka likvidacije i brisanja Društva iz Registra udruga.
Likvidatora bira i opoziva Skupština Društva.
Članak 92.
U slučaju prestanka postojanja Društva imovina se, nakon namirenja vjerovnika i troškova likvidacijskog, sudskog i drugih postupaka, predaje udruzi, ustanovi ili zakladi koje imaju iste ili slične statutarne ciljeve, a na osnovi odluke Skupštine Društva.
Ukoliko Skupština Društva ne donese odluku o predavanju imovine, imovina se predaje jedinici lokalne samouprave na čijem je području sjedište Društva.
X. NAČIN RJEŠAVANJA SPOROVA I SUKOBA INTERESA UNUTAR DRUŠTVA
Članak 93.
Ako postoji spor između članova Društva koji otežava ili onemogućava rad Društva te se ne može riješiti kroz postupke propisane ovim Statutom, članovi Društva dužni su pokušati taj spor riješiti mirenjem na Upravnom odboru.
Ako postupak mirenja ne uspije, članovi Društva spor rješavaju pred mjesno nadležnim općinskim sudom.
Članak 94.
Članovi Društva u svim poslovima od interesa i značaja za Društvo moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i vjerodostojnost Društva.
U obavljanju djelatnosti Društva članovi ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad interesa Društva.
Članak 95.
U slučaju da su privatni interesi člana Društva u suprotnosti s interesom Društva ili kad privatni interes utječe ili može utjecati na nepristran rad člana Društva u obavljanju djelatnosti Društva, član Društva koji se zatekne u sukobu interesa dužan je o tome bez odlaganja izvijestiti Upravni odbor i, ako je moguće, izuzeti se od daljnjeg rada na konkretnoj djelatnosti.
Članak 96.
U slučaju dvojbe o mogućem sukobu interesa, bilo koji član Društva može zatražiti mišljenje Upravnog odbora ili Skupštine Društva.
Članak 97.
U slučaju pojavljivanja mogućeg sukoba interesa Upravni odbor dužan je razriješiti ga tako da zaštiti interes Društva.
Članak 98.
U slučaju pojavljivanja mogućeg sukoba interesa unutar Upravnog odbora Skupština je dužna razriješiti ga tako da zaštiti interes Društva.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 99.
Prijedlog za izmjene i dopune Statuta može pokrenuti najmanje 1/3 redovnih članova Društva.
Prijedlog za izmjene i dopune Statuta podnosi se u pisanom obliku Upravnom odboru Društva koji je prijedlog izmjena i dopuna dužan uvrstiti na dnevni red prve sljedeće sjednice Skupštine.
Prijedlog izmjena i dopuna statuta mora sadržavati novu formulaciju članaka Statuta čije se izmjene i dopune predlažu uz obrazloženje prijedloga.
Članak 100.
Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja.
U Zagrebu, 24. siječnja 2017.
Predsjednik Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata
Mario Jukić