Danas dajemo hommage velikanima hrvatske umjetnosti- književniku Antunu Gustavu Matošu i kiparu Ivanu Kožariću te potvrđujemo veze između Francuske i Hrvatske u povijesnom, sadašnjem ali i budućem kontekstu.“ – rekla je uvodno ministrica kulture dr. sc. Andrea Zlatar Violić prilikom otkrivanja spomenika „Matoš na klupi“ u parku Roseraie u Issy les Moulineaux pored Pariza.
Otkrivanje te slavne Kožarićeve skulpture obilježava se 100 godina smrti Antuna Gustava Matoša, ali i oživljava sjećanje na njegov dio života koji je proveo u Parizu. Jer, kako je istakla ministrica kulture u prigodnom obraćanju – „Svoj doživljaj uživanja, upijanja i percepcije francuskog urbanog okruženja, on je doslovno pretočio u svoja promišljanja, stilski izričaj i život. Naviku šetanja i uživanja u pulsu grada, Matoš je nastavio i po povratku u Hrvatsku te je francusko umijeće življenja na ulicama grada unio u svakodnevnicu grada Zagreba. Na neki način, on šeta i danas ulicama grada, zahvaljujući originalnom odljevu ove skulpture koja ukrašava šetalište starog grada. „
Svečanosti su, između ostalih prisustvovali i veleposlanik RH u Francuskoj Ivo Goldstein, gradonačelnik grada Issy les Moulineaux André Santini zamjenik gradonačelnika za kulturu Alain Lévy, te predsjednik AMCA-e Pariz Damir Perinić.
Prije više od 13 godina, Udruga AMCA (Društvo bivših studenata hrvatskih sveučilišta) u Parizu pokrenula je inicijativu da se u Parizu postavi spomenik hrvatskog kipara Ivana Kožarića A.G.Matošu. Pariška gradska uprava, nažalost, nije dala suglasnost na ponuđene prijedloge lokacija, nakon čega se predsjednik udruge AMCA Damir Perinić obratio upravi gradića Issy les Moulineaux koji se nalazi unutar kruga šireg gradskog područja grada Pariza. Iz uprave grada je predložena lokacija za postavljanje spomenika na vrlo frekventnom mjestu u gradu, koje kip „Matoš na klupi“ smješta u centar događanja i života gradića Issy les Moulineaux. Postavljanje skulpture na mjesto koje je predviđeno za gradsku klupu, poklapa se s umjetnikovim konceptom koji poziva na živu komunikaciju, predstavlja čin otkrivanja i kreiranja točke u prostoru.
Inicijatori ideje su se obratili potom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i Ministarstvu kulture s molbom za preporuku i potporu u daljnjoj realizaciji projekta. Budući da je riječ o odavanju priznanja djelu dva velikana hrvatske umjetnosti i književnosti, kipara Ivana Kožarića i književnika Antuna Gustava Matoša (oboje svojim radom vezani za francusku kulturu), vrlo brzo je postignut dogovor o načinima uključivanja u realizaciju postavljanja kipa Matošu, te financijskoj potpori.
Akademik Ivan Kožarić je najznačajniji živući hrvatski umjetnik koji je hrvatsku umjetnost obogatio brojnim priznanjima – od međunarodnih velikih izložbi do nastupa u domovini, od privatnih zbirki do uličnih radova. Zastupljen u antologijama svjetske i europske skulpture, njegovo djelo je i danas otvoren proces. Skulptura „Matoš na klupi“ autora Ivana Kožarića nalazi se na Strossmayerovom Šetalištu u samom središtu Zagreba gdje je postavljena 1972. godine. Antun Gustav Matoš, jedan od najznačajnijih hrvatskih književnika te središnja ličnost hrvatske moderne, po mnogočemu je francuski đak. Njegov život u Parizu neposredno se i posredno iščitava iz njegovog književnog stvaralaštva. Neposredno kroz tematske odrednice njegovog pisma, a posredno kroz stilski format i činjenicu da je iz njegova pera izlazila riječ suvremenih strujanja od simbolizma, impresionizma, modernizma i snažan pečat francuskih uzora (Merimee, Maupassant, Baudlaire…..). Poziv da se „Matoša na klupi“ postavi u javni prostor pariškog okruženja spaja rad dvaju iznimno važnih hrvatskih umjetnika.
Narudžbom Ministarstva kulture, Gliptoteka HAZU izvršila je sve potrebne predradnje kako bi bio napravljen odljev te je 18. listopada 2012. godine potpisan Ugovor o uređivanju međusobnih odnosa između Ministarstva kulture Republike Hrvatske, HAZU- Gliptoteke i akademika Ivana Kožarića koji se odrekao naknade za autorska prava.
Povodom otkrivanja spomenika A. G. Matošu, u organizaciji AMCA-e pripremljeno je i izdanje s pedesetak pjesama A.G.Matoša, u prijevodu na francuski Nevena Gospodnetića.
Ova obljetnica je potvrđena i od strane Opće skupštine UNESCO-a s ciljem proslava i i skretanje pozornosti na osobnosti, djela ili događaje koji su doprinijeli međusobnom obogaćivanju kultura pomaže promicanju međusobnog razumijevanja odnosa među narodima.
IZvor: Ministarstvo kulture, 11/2/2014
Podijeli: