Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata i Odbor za krajobraznu arhitekturu HKA Vas pozivaju ,
da 29. i 30. svibnja 2014., u prostorijama DAZ-a, na Trgu bana Josipa Jelačića 3/1, Zagreb, prisustvujete Međunarodnom stručnom skupu krajobraznih arhitekata “Krajobraz-krajina-pejzaž”, gdje će stručnjaci iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, dati pregled položaja struke u pojedinim segmentima njena djelovanja.
Cilj skupa je uspostava međusobnog dijaloga i razmjena iskustava susjednih država i strukovnih udruženja krajobrazne arhitekture te stvaranje zajedničkih zaključaka u svrhu poboljšanja trenutnog stanja u struci.
Teme skupa su:
a) uporište struke u zakonskoj regulativi
c) sudjelovanje krajobraznih arhitekata u planiranju
b) sudjelovanje krajobraznih arhitekata u projektiranju
d) problematika održavanja objekata krajobrazne arhitekture
Stručna predavanja će se u Programu stalnog stručnog usavršavanja HKA-a bodovati sa šest (6) bodova od toga dva (2) iz građevno – tehničke regulative, a sudjelovanje je besplatno.
Molimo Vas da radi bolje i kvalitetnije organizacije potvrdite svoj dolazak na e-mail na hdka@hdka.hr, do 28.svibnja 2014.
Veselimo se Vašem dolasku!
HDKA
PREDAVAČI:
1. Mario Jukić, predsjednik Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata
„Predstavljanje i problematika HDKA“
Diplomirao je 2006. na studiju uređenja krajobraza na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno radi kao glavni specijalist – projektant u projektima krajobrazne arhitekture i zaštite od prometne buke u tvrtki Tempus d.o.o. Iskustvo u tim područjima stekao je sudjelovanjem na gotovo pedeset projekata i studija kao suradnik i projektant posljednjih pet godina. Član je radne skupine eksperata za buku i provođenje EU Direktive o buci u okolišu, Hrvatske komore arhitekata te Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata. Predsjednik je Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata od 2010. godine.
2. Nevenka Žvokelj, predsjednica Društva krajinskih arhitektov Slovenije
„Predstavitev in problematika DKAS“
Diplomirala je na Biotehničkoj fakulteti u Ljubljani. Svoju karijeru započela je radom na uređenju i održavanju javnih zelenih površina Ljubljane. Nakon toga sudjelovala je u koordinaciji prostorno-planskih projekata u programu izgradnje autocesta. U posljednjih nekoliko godina zaposlena je u Ministarstvu za okolje in prostor, Inšpektoratu za okolje in prostor kao inspektorica za okoliš. Od 2013. je predsjednica Društva krajinskih arhitektov Slovenije.
3. Dušan Todorović, predsjednik Udruženja pejzažnih arhitekata Srbije
Dragan Vujičić, član upravnog odbora UPAS
„Razvoj i aktivnosti UPAS“
Dušan Todorović, dipl. ing. pejz. arh.
Diplomirao 1983. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu na Odsjeku za krajobraznu arhitekturu, na katedri za projektiranje parkova i uređenje okoliša. Pohađao poslijediplomski studij urbanizma na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu 1985 – 1987 god. Prvo zaposlenje u tvrtci „Rasadnici“ od 1988. do 1991. godine, od toga zadnje dvije godine na mjestu voditelja Sektora proizvodnje, trgovine i usluga. U tvrtci „Energokomerc“ (kasnije „Garden centar“), radi od osnivanja 1991. do 1994. godine. Samostalno radi od 1994. godine kao vlasnik i direktor tvrtke za krajobraznu arhitekturu „Etalon“ d.o.o.
Mr Dragan Vujičić, dipl. ing. pejz. arh.
Rođen 1962. godine u Gornjem Milanovcu. Završio osnovni i magistarski Studij krajobrazne arhitekture na Šumarskom fakultetu u Sveučilišta Beogradu. Radio u tvrtci “Takovski grm” u Gornjem Milanovcu u vremenu od 1989.-1991. godine, zatim na Sveučilištu u Beogradu. Trenutno radi u Centru za krajobrazno projektiranje i planiranje Šumarskog fakulteta. Ovlašteni je projektant i autor brojnih projekata u domeni krajobraznog i urbanog dizajna. Dobitnik Velike nagrade I salona urbanizma u Srbiji (1992) i plakete Salona krajobrazne arhitekture (2005). Koautor knjige “Tehnika pejzažnog projektovanja” (2003), autor i koautor 30 stručnih i znanstvenih radova.
Tajnik Društva krajobraznih arhitekata Srbije 2001.-2004. godine, član Upravnog odbora 2005.-2012. godine, član Organizacionog odbora Salona krajobrazne arhitekture u Srbiji.
4. M. Sc. Ljiljana Tubić (UPAS)
„Pejzažna arhitektura u zakonskoj i planskoj regulativi i njihova korelacija“
Sažetak:
U izlaganju će biti dat pregled zakonske legislative koja se odnosi na područje rada krajobrazne arhitekture i njena korelacija sa planskom regulativom. Cilj je da se kroz pozitivne i negativne primjere iz prakse ukaže na trenutno stanje u struci u pogledu usklađenosti zakona i planova.
Biografija:
Diplomirala na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu na Odsjeku za krajobraznu arhitekturu. Tema magistarskog rada: “Nacrt Strategije unapređenja zelene infrastrukture u općini Voždovac”. Zaposlena u JKP “Zelenilo Beograd”, na mjestu odgovornog projektanta te obnaša dužnost predsjednice Agencije za profesionalne aktivnosti srpske udruge krajobraznih arhitekata. Od 1991.-1993. godine radi kao projektantica u JKP “Zelenilo Beograd”; od 1994.-1997. godine radi kao viša stručna suradnica u Centru za planiranje urbanog razvoja; a od 1997. godine do danas radi u JKP “Zelenilo Beograd”, kao glavna projektantica. Također, radi i na poziciji voditeljice Projekta izrade geografskog informacijskog sustava zelenih površina u Beogradu , a kao viša stručna suradnica u ispred JKP ” Zelenilo Beograd”, radi na izradi planova u suradnji sa Urbanističkim zavodom Beograda. Tijekom dvadeset godina radnog iskustva stekla veliko iskustvo u području projektiranja , planiranja i zaštite okoliša.
5. Dr. sc. Goran Andlar (HDKA)
„Registar ruralnih krajobraza primorske Hrvatske – primjer provedbe mjera Europske konvencije o krajobrazu“
Sažetak:
Fenomen mediteranskog ruralnog kulturnog krajobraza u kontekstu Hrvatske tek od nedavno biva razotkrivan. Novija istraživanja ukazuju na izrazitu raznolikost i svojstvenost ruralnih krajobraza primorskog dijela Hrvatske što je rezultat povijesnih adaptacija poljoprivredne djelatnosti kompleksnim prirodnim i socioekonomskim prilikama. Međutim tema ruralnih krajobraza je na nacionalnom nivou gotovo neprisutna, pri čemu ruralni prostor nije registriran i niti evaluiran. Izražen je problem neučinkovitosti instrumenata identifikacije, zaštite, planiranja i upravljanja što je uvelike uvjetovano dihotomijom „prirodnog“ i „kulturnog“ poimanja te selektivnim i parcijalnim definiranjem kvaliteta određenog ruralnog krajobraza. U kontekstu spomenutih problema provedeno je prvo cjelovito regionalno istraživanje krajobraza naslova Iznimni kulturni krajobrazi primorske Hrvatske. Kulturni krajobraz se istraživao s aspekta tradicijskih načina korištenja i organizacije zemljišta i to kroz primjenu istraživačkih koncepata karaktera krajobraza, biografije krajobraza, te interdisciplinarnog okvira za vrednovanje krajobraza temeljenog na četiri teorijske paradigme istraživanja krajobraza. Glavni rezultati su: povijest, klasifikacija i regionalizacija ruralnih krajobraza, sustav kriterija za identifikaciju iznimnih kulturnih krajobraza te registar 62 iznimne lokacije. Višerazinska primjena „krajobraznih“ istraživačkih koncepta omogućila je integraciju raznih prirodnih i kulturnih čimbenika ruralnog krajobraza, a na kraju rezultirala postavljanjem konkretnog integralnog metodološkog i sadržajnog okvira za daljnje akcije. Ovom prilikom biti će prezentirani glavni rezultati rada, ali i inicijative koje ovaj rad pokrenuo. I konačno, u duhu provedbe mjera Europske konvencije o krajobrazu, biti će prikazane akcije u polju implementacije ovih rezultata u više sektorskih politika.
Biografija:
Diplomirao je 2006. na studiju uređenja krajobraza na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno radi kao viši asistent na Zavodu za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Znanstveni i stručni interes mu je fokusiran na teme ruralnih/kulturnih krajobraza; njihovu povijest, tipologiju, evaluaciju, očuvanje i planiranje. Poseban je naglasak na mediteranskim kulturnim krajobrazima i krškim tradicijskim načinima korištenja zemljišta. Aktivan je u području implementacije tema kulturnih krajobraza u politike prostornog planiranja, ruralnog razvoja, zaštite prirodne i okoliša. Godine 2012. obranio je disertaciju naslova „Iznimni kulturni krajobrazi primorske Hrvatske“, za koju je dobio i posebno priznanje 47. zagrebačkog salona arhitekture. Na temu kulturnih krajobraza autor je i koautor više stručnih i znanstvenih radova, izlaže na međunarodnim simpozijima te je polaznik i predavač na više domaćih i međunarodnih radionica. U sklopu studija krajobrazne arhitekture suradnik je na modulima Tipologija krajobraza i Uređenje ruralnih krajobraza. Član je HDKA i EUCALAND mreže za istraživanje europskih agrikulturnih krajobraza.
6. Izidor Jerala, univ.dipl.inž.kraj.arh. (DKAS)
„Pejzažna arhitektura i regulativa prostornog planiranja u Sloveniji“
Sažetak:
Slovenija, podobno kot večina držav, varuje in razvija svoj prostor s prostorskim planiranjem. Prostorsko planiranje ima dolgo tradicijo, zakonodajni okvir pa se v času stalno spreminja in prilagaja, da bi lahko odgovarjal na nove izzive. V odsotnosti skupnih izhodišč regulacije prostorskega načrtovanja v širšem evropskem prostoru, Slovenija razvija svoj sistem, ki pa je pogosto predmet kritik strokovne javnosti. Aktualni zakonodajni okvir je odraz nekaterih kulturnih in naravnih, tudi krajinskih značilnosti Slovenije. Temelji na posebnih načelih, določa proces načrtovanja, vrste aktov, način priprave in sprejema, učinke planskih odločitev in vlogo udeležencev v postopku planiranja. Inflacija sektorskih norm prostorskega načrtovanja terja interdisciplinarna strokovna znanja, zato krajinska arhitektura z metodami in tehnikami načrtovanja, postaja čedalje v prostorskem planiranju čedalje pomembnejša stroka. Tudi krajina, ki je polje zanimanja krajinske arhitekture, ima v zakonodaji posebno mesto obravnave, čeprav je pogosto skrita v posebnih sektorskih predpisih na področju okolja, narave, voda in kulturne dediščine. V letu 2014 tečejo pospešene aktivnosti za prenovo normativnega okvirja prostorskega planiranja, v katerih sodeluje s konkretnimi pobudami tudi krajinska arhitektura.
Biografija:
Rođen u Kranju. Diplomirao je 1994. na Biotehničkoj fakulteti u Ljubljani, na Studiju krajobrazne arhitekture. Nakon završetka fakulteta, 2004. g. zaposlio se u Ministarstvu za okolje i prostor, u Uredu za prostorno planiranje. Od 2007. godine zaposlen je u Uredu za prostor na mjesnoj općini Novo Mesto, gdje je odgovoran za vođenje zahtjevnih prostornih projekata općine (OPN, državni prostorni planovi), razvojne projekte i investicije. Član je Društva krajinskih arhitektov Slovenije, a od 2003.-2004. je bio i potpredsjednik. 2010. godine zajedno sa grupom tvoraca novog prostornog plana za novi dio grada dobio je nagradu Maksa Fabianija u području urbanizma. Od međunarodno priznatih certifikata i edukacija, treba spomenuti Certifikat “International Institute for aerospace, survey and earth sciences“ (Enscahde, Nizozemska); Certifikat o osposobljenosti za revizora za izvješćivanje o utjecaju na okoliš po programu Ujedinjenih naroda (Istanbul, Turska); završen završni semestar studija po programu Tempus (Utah University, SAD).
7. Saša Piano, univ.dipl.inž.kraj.arh. (DKAS)
„Krajinsko arhitekturno projektiranje v Sloveniji – od ideje do izvedbe“
Sažetak:
S krajinsko arhitekturnim projektiranjem so se v Sloveniji ukvarjali že pionirji krajinske arhitekture Slovenije, kot so Ciril Jeglič in Dušan Ogrin, še pred uvedbo študija, kar pomeni, da je v prostoru prisotno že več kot 40 let. A je glede na tradicijo arhitekturnega in gradbenega projektiranja zelo mlado. Prve generacije tudi formalno izobraženih krajinskih arhitektov so se zaradi uveljavljanja stroke več ukvarjale s planiranjem in urbanizmom kot projektiranjem, zato so tudi izkušnje manjše. Dodaten problem zagotovo predstavlja dejstvo, da si področje urejanja odprtega prostora urbanih in ruralnih okolij lastijo tudi številne druge stroke. Zakonodajni okvir je sicer podan, a je premalo dorečen in preveč ohlapen saj ne določa eksplicitnih obveznosti za krajinsko arhitekturne projekte. V obdobju, ko se krajinski arhitekti v Sloveniji vse bolj spogledujemo s projektiranjem, se stvari postopno spreminjajo, hkrati pa se nedorečenost zakonodaje in pomanjkanje tehničnih pravil vse bolj potrjuje. Razvoj krajinsko arhitekturnega projektiranja močno ovira tudi gospodarska kriza. Področje dela krajinskih arhitektov bolj, kot pomanjkanje osveščenosti družbe o pomenu in potrebnosti premišljenih in celovitih ureditev odprtih površin, omejuje tudi pomanjkanje denarja, kljub temu da je premišljena ureditev pogosto tudi dolgoročno cenejša in trajnejša. Za odločnejši korak v prihodnost krajinsko arhitekturnega projektiranja v Sloveniji bo potrebno še veliko aktivnega dela na področju zakonodaje, nadaljnjega sprejemanja in uvajanja novih standardov, trajnega lastnega izobraževanja, nenehnega iskanja čim kakovostnejših in usklajenih rešitev v fazah načrtovanja, izvajanja in vzdrževanja ter nenazadnje samopromocije v obliki kvalitetnih izvedb ter kakovostne in številčnejše strokovne kot tudi poljudne literature.
Biografija:
Rođena u Celju. Diplomirala na Univerzi v Ljubljani na Studiju krajobrazne arhitekture. Dodatnu edukaciju ostvarila je na Utah State University u SAD-u. Od 1987. radi u Zavodu za Urbanizam u Velenju. Od 2007. je suvlasnica i jedna od direktora tvrtke AREA ARS d.o.o., Također, radila je kao predavačica na srednjoj i višoj strukovnoj školi u Velenju. Članica je Društva krajinskih arhitekov Slovenije (DKAS) u čijem radu aktivno sudjeluje kroz organizaciju izložbi i manifestacija (DKAS). Autorica je i koautorica brojnih znanstvenih radova te je sudjelovala kao stručnjak na izradi studija o utjecaju na okoliš. Nadalje, aktivno je sudjelovala u nizu predavanja i javnih prezentacija na stručnim konferencijama. Bavi se analizom nacionalnih prostornih planova, dokumenata prostornog planiranja i urbanizma te procedura za ishođenje dozvola.
8. Dr. sc. Iva Rechner Dika (HDKA)
„ Krajobrazna arhitektura u sustavu građenja u Republici Hrvatskoj – oblikovanje“
Biografija:
Diplomirala 2003. g. u Zagrebu na Agronomskom fakultetu, na studiju uređenja krajobraza. Trenutno radi u Zavodu za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost kao viši asistent. Njeni znanstveni interesi usmjereni su na oblikovanje urbanih i ruralnih krajobraza, razvoj oblikovanja krajobraza i revitalizacije povijesnih perivoja, teoriju krajobrazne arhitekture i istraživanje kulturnog krajobraza. Doktorirala je 2012. na temi: „Ekološko oblikovanje kao paradigma suvremenog krajobraznog oblikovanja“, na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Autorica je brojnih znanstvenih i stručnih radova. Članica je Hrvatske komore arhitekata, Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata te savjetodavnog stručnog povjerenstva Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za Ocjenu studija o utjecaju na okoliš.
9. Mr Dragan Vujičić (UPAS)
„Praksa pejzažnog projektovanja u Srbiji“
Sažetak:
U prezentaciji će biti dat prikaz stanja u krajobraznom dizajnu u Srbiji. Najprìje će biti dano kratko viđenje razvojnih perioda u oblikovanju krajobraza u Srbiji i podsjećanje na najznačajnije projektante.
Težište prikaza će biti stanje nakon 2000-te godine, odnosno karakteristike projektantske prakse u posljednjih 15-tak godina, kao i prikaz nekih značajnijih projekata i realizacija. Osnovna odlika prakse u tom periodu je rad na obnovi parkova koji su jedno vrijeme bili zapostavljeni. Napravljeno je dosta projekata, ali je malo realizirano. U realizaciji dominiraju mali objekti, ili dijelovi prostora koji se parcijalno realiziraju (dečja igrališta, “urbani džepovi”, fitnes tereni na otvorenom i sl.). Značajniji novi realizirani objekti su trgovi i pješačke zone u pojedinim gradovima Srbije. Pored prethodne analize, bit će dan osvrt na obrazovanje u okviru krajobraznog dizajna u Srbiji, kao i zakonski osnova i opis ovlaštenja projektanata u krajobraznoj arhitekturi. Bit će dan prikaz karakteristika projekata koji su izlagani na Salonima krajobrazne arhitekture u Srbiji.
Na kraju, bit će ukazano na najznačajnije probleme u djelatnosti krajobrazne arhitekture u Srbiji, kao i očekivane trendove i očekivane promjene u ovoj oblasti.
Biografija:
Rođen 1962. godine u Gornjem Milanovcu. Završio osnovni i magistarski Studij krajobrazne arhitekture na Šumarskom fakultetu u Sveučilišta Beogradu. Radio u tvrtci “Takovski grm” u Gornjem Milanovcu u vremenu od 1989.-1991. godine, zatim na Sveučilištu u Beogradu. Trenutno radi u Centru za krajobrazno projektiranje i planiranje Šumarskog fakulteta. Ovlašteni je projektant i autor brojnih projekata u domeni krajobraznog i urbanog dizajna. Dobitnik Velike nagrade I salona urbanizma u Srbiji (1992) i plakete Salona krajobrazne arhitekture (2005). Koautor knjige “Tehnika pejzažnog projektovanja” (2003), autor i koautor 30 stručnih i znanstvenih radova.
Tajnik Društva krajobraznih arhitekata Srbije 2001.-2004. godine, član Upravnog odbora 2005.-2012. godine, član Organizacionog odbora Salona krajobrazne arhitekture u Srbiji.
10. Mr. sc. Vesna Koščak Miočić Stošić (HDKA)
„Provedba krajobraznih politika u Republici Hrvatskoj, stanje i mogućnosti“
Sažetak:
Premda je potpisivanjem Europske konvencije o krajobrazu 2000.g. Hrvatska preuzela obvezu provođenja krajobraznih politika do danas je malo toga učinjeno na podupiranja njenih principa u okviru propisa i politika, pogotovo na državnoj raztni . Princip zakonskog priznavanja krajobraza je u novim zakonima čak unazađen, jer u zakonima bitnim za razvoj u prostoru (prostorno uređenje i gradnja), za razliku od zakona kojima se štite vrijednosti (priroda, okoliš), ni definicija krajobraza više ne postoji. Obveza uspostavljanja i provođenja krajobraznih politika daleko je od institucionalog priznavanja i sustavne primjene, no pojedinačni primjeri izrađenih stručnih studija dokazuju da krajobrazna arhitektura posjeduje metode tj. instrumente za njihovo provođenje. Uključivanje pojedinih instrumenata u zakone relevantnih sektora, omogućilo bi sustavnu primjenu zaštite krajobraza te održivo planiranje i upravljanje aktivnostima u krajobrazu.
Biografija:
Rođena u Zagrebu, na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, diplomirala obrazovni profil «Vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Magistrirala 2000.g na postdiplomskom studiju Krajobrazne arhitekture Biotehničkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Zaposlena na Zavodu za ukrasno bilje, pejzažnu arhitekturu i vrtnu umjetnost Agronomskog fakulteta kao sveučilišni asistent. U nastavi sudjelovala na predmetima Oblikovanje parkova i pejzaža, Analiza i valorizacija krajobraza, Krajobrazno planiranje i Zaštitno (okolišno) planiranje. Kao suradnik, koautor ili autor izradila pedeset-ak projekata krajobraznog uređenja, više stručnih studija i elaborata, studija o utjecaju na okoliš te sudjelovala na natječajima i izložbama iz područja krajobraznog i urbanističkog planiranja. Sudjeluje u znanstveno-istraživačkoj djelatnosti Zavoda za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu, objavljivanjem znanstvenih radova te sudjelovanjem na znanstvenim konferencijama. Područje njenog znanstvenog interesa većinom se odnosi na krajobrazno planiranje u širem smislu, tj. planerske metode kojima se provode zaštita krajobraza te planiranje i upravljanje aktivnostima u krajobrazu. Sudjeluje u radu Komisija za ocjenu utjecaja na okoliš imenovanih od strane Ministarstva zaštite prirode i okoliša.
Članica je Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata kao i Međunarodne federacije krajobraznih arhitekata (IFLA), te nekoliko stručnih udruženja. Član Hrvatske komore arhitekata (HKA) od 1996.g., osnovala i u svojstvu Predsjednice vodi Odbor za krajobraznu arhitekturu HKA od 2007.g.
11. Mr Anica Teofilović (UPAS)
“Planiranje prostora i pejzažna arhitektura: stanje i perspektive”
Sažetak:
Krajobrazna arhitektura u kontekstu planiranja prostora bit će prikazana kroz planske dokumente različitog nivoa detaljnosti i stručne tematske okvire (šume, zaštita prirode, zaštita životne sredine i zelene površine). Tijekom procesa planiranja, pored direktnog angažiranja na izradi planskih dokumenata, doprinos struke se ogleda kroz učešće nadležnih institucija i stručnih organizacija. Multidisciplinarnost, koju podrazumijeva djelatnost planiranja, omogućava pronalaženje najboljeg rješenja koje će biti zadovoljavajuće za sve namjene prostora (stanovanje, privreda, promet,…). Brojni problemi često zahtijevaju usuglašavanja i kompromise, koji su često na štetu kvalitete životne sredine i standarda stanovnika. Struktura organa i organizacija, kao i prisutnost inženjera krajobrazne arhitekture, nije ujednačena u gradovima Srbije, što za posljedicu ima različit doprinos struke u planiranju. Kroz primjere planiranja grada Beograda, bit će prezentirane brojne aktivnosti, rezultati i pozitivna iskustva.
Biografija:
Studij krajobrazne arhitekture završila je 1997. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu. Akademsko zvanje magistre tehničkih nauka – smjer arhitekture i urbanizma, stekla je 2010. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu.
U periodu od 2001. do 2005. godine radi kao asistent prof. dr Vladimira Macure na Odsjeku za planiranje i građenje naselja, Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu. Od 2001. godine zaposlena je u Urbanističkom zavodu Beograda JUP, kao urbanist planer.
Sudjelovala u izradi velikog broja prostornih i urbanističkih planova, projekata i studija. Voditelj je izrade Projekta “Zelena regulativa Beograda” i Plana generalne regulacije sistema zelenih površina Beograda. Sudjelovala je na nacionalnim i međunarodnim stručno – znanstvenim skupovima. Objavila više samostalnih i koautorskih radova. Autor je knjige „Urbanističko planiranje Beograda i očuvanje biodiverziteta“.
12. M. Sc. Petra Krajner (DKAS)
“Planiranje prostora i krajinska arhitektura: stanje i perspektive”
Sažetak :
V Sloveniji v okvirih področne zakonodaje izdelujemo: državne prostorske načrte, regionalne prostorske načrte, občinske prostorske načrte in občinske podrobne prostorske načrte. Pri tem se državni prostorski načrti izdelujejo za objekte državnega pomena in so v pristojnosti državnih inštitucij, drugi načrti pa se izdelujejo na medobčinski ali občinski ravni. Med tem ko so občinski prostorski načrti v domeni občine, se državni, regionalni ali podrobni običajno izdelujejo za znanega investitorja(e), nosilec urejanja prostora pa nastopa kot koordinator ali pripravljavec.
Biografija:
Rođena u Ljubljani. Diplomirala je 2004. na Univerzi v Ljubljani na studiju krajobrazne arhitekture, te 2009. magistrirala sa radom „Psihološki vidiki urejanja urbanega prostora na primjeru Ljubljane“. Od 2006. radi u tvrtki Domplan, kao odgovorni projektant na izradi prostorno-planske dokumentacije, planovima krajobrazne arhitekture, pripremi stručnih osnova te koordinaciji projekata. 2009. g. položila je stručni ispit iz projektiranja na području krajobrazne arhitekture i strukovni ispit iz prostornog planiranja. 2013. postala je prostorni planer s licencom. Autorica je brojnih stručnih i znanstvenih radova u području krajobrazne arhitekture.
13. Dušan Todorović, dipl.inž.pejz.arh. (UPAS)
„Održavanje javnih objekata pejzažne arhitekture, na primeru Beograda“
Sažetak:
Izlaganje na ovu temu ima za cilj predstaviti sustav upravljanja, financiranja, planiranja i realizacije radova održavanja objekata krajobrazne arhitekture javne namjene.
Zakonodavstvo koje sa više strana dodiruje, ali ne regulira u dovoljnoj mjeri ovu oblast. Pozitivni efekti, ali i problemi koje stvara. Neophodnost donošenja posebnog zakona koji će kompleksno obuhvatiti oblast javnog gradskog zelenila kao dijela ukupnog sustava gradskih zelenih površina.
Inicijative na koje ukazuje praksa i mogućnost njihove implementacije u buduće zakonske akte.
Obrazovanje izvođača radova u oblasti održavanja.
Biografija:
Rođen 1959. godine u Valjevu, živi u Beogradu. Diplomirao 1983. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu na Odsjeku za krajobraznu arhitekturu, na katedri za projektiranje parkova i uređenje okoliša. Pohađao poslijediplomski studij urbanizma na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu 1985 – 1987 god. Prvo zaposlenje u tvrtci „Rasadnici“ od 1988. do 1991. godine, od toga zadnje dvije godine na mjestu voditelja Sektora proizvodnje, trgovine i usluga. U tvrtci „Energokomerc“ (kasnije „Garden centar“), radi od osnivanja 1991. do 1994. godine. Samostalno radi od 1994. godine kao vlasnik i direktor tvrtke za krajobraznu arhitekturu „Etalon“ d.o.o.
14. Irena Rozman Fattori, univ.dipl.inž.kraj.arh. (DKAS)
“Časovna dimenzija krajinsko arhitekturnih projektov skozi prakso vzdrževanja – izkušnje v Sloveniji”
Sažetak:
Objekti krajinske arhitekture so javne in zasebne površine, različnih velikosti in namena uporabe, ki jih urejamo kot kombinacijo grajenih elementov, vode, opreme in zasaditve. Od drugih objektov načrtovanja jih loči pomembna časovna komponenta, ki se nanaša na rast zasajenih rastlin, zato urejene površine niso nikdar videti enake in se nenehno spreminjajo. Za razliko od arhitekturnih ali gradbenih rešitev, ki zgledajo najlepše takoj, ko so zaključene, pa krajinsko arhitekturni projekti zares zaživijo šele skozi leta, zaradi česar so lahko še posebej atraktivni. Poleg atraktivnosti pa je vzdrževanje pomembno tudi za dolgoročno zagotavljanje funkcionalne in likovne zasnove objekta, kot je bila zamišljena oziroma zahtevana v projektu. Na področju vzdrževanja se v Sloveniji srečujemo s številnimi problemi. V fazi projektiranja investitorji od projektantov večinoma zahtevajo čim bolj enostavno vzdrževanje, kar vodi v izdelavo poenostavljenih rešitev in skromnih prostorskih ureditev. Ugotavljamo tudi, da vzdrževanje zasajeni površin ne poteka vedno strokovno, kar vodi v degradacijo prostora in pomeni tudi razvrednotenje avtorskega dela. Vzdrževanje zelenih in drugih javnih površin je v zakonodaji skromno opredeljeno, obvezno je samo pri določenih objektih s poudarjeno varnostjo (otroška igrišča) ali funkcionalnostjo (različna šporna igrišča na prostem). Da bi to stanje izboljšali smo lansko leto izvedli postopek prevzema petih din normativov med katerimi je tudi SIST DIN 18919:2013Uporaba rastlin pri urejanju zelenih površin – Začetno in redno vzdrževanje zelenih površin. Želeli pa bi, da bi se odnos do vzdrževanja izboljšal na vseh nivojih, tako s skrbnim projektiranjem, kot sodelovanjem med projektantom, izvajalcem del in kasneje tudi vzdrževalcem.
Biografija:
Rođena u Ljubljani. Diplomirala je 1983. na Biotehničkoj fakulteti u Ljubljani, smjer krajobrazne arhitekture. Njeno uže područje rada je projektiranje otvorenih i javnih zelenih površina. Zajedno sa Tatjanom Zupančić izdala je knjigu pod nazivom “Knjiga o vrtu – vse o bivalnem in biološkem vrtu” (CZNG 1987), a 1999. izdala je knjigu “Ideje za ureditev bivalnega vrta”. Članica je Društva krajinskih arhitektov Slovenije.
15. Maja Mališ, mag.ing.prosp.arch. (HDKA)
“Održavanje zelenih površina u Gradu Zagrebu”
Sažetak:
Na krajobrazno projektiranje, između ostalog, veliki utjecaj imaju Investitor, korisnik i izvođač te način održavanja. Izlaganje ima cilj predstaviti važnost održavanja za objekte krajobrazne arhitekture.
Biografija:
Rođena u Zagrebu. Nakon gimnazije upisala Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, studij uređenja krajobraza te je diplomirala 2006. Zaposlena je u Zagrebačkom holdingu d.o.o. Podružnici Zrinjevac od 2007. godine. U razdoblju od 2007-2010 radi kao projektant stručne službe – suradnik pri izradi projekata krajobraznih uređenja. 2009. upisom u Hrvatsku Komoru arhitekata postaje ovlaštena krajobrazna arhitektica. Od 2010. radi u Sektoru za održavanje zelenih površina, kao Rukovoditelj PJ gradske četvrti III, grada Zagreba. Članica je Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata.
Podijeli: