Poštovani/a,

ovime predlažemo da se park Ureda predsjednika Republike na Pantovčaku otvori za građane kao javni park.

Predsjednički park na Pantovčaku uređena je krajobrazna cjelina od 1960-ih godina, a prostire se na oko 95 hektara tj. velik je otprilike kao trećina parka Maksmir.
Autorice krajobraznog uređenja prilaza i neposrednog okoliša rezidencije ugledne su pejzažne arhitektice Silvana Seissel i Angela Rotkvić.
Prostor parka opremljen je i skulpturama nekih od najuglednijih hrvatskih likovnih umjetnika.
Park se uredno održava za što brinu nadležne službe.

Neovisno o sadašnjoj ili budućoj namjeni kompleksa Ureda predsjednika Republike, smatramo da park treba otvoriti za javnost u formi javnog parka te da to ni na koji način ne ometa upotrebu predsjedničke vile i pratećih objekata.

S obzirom na aktualna događanja oko preseljenja Ureda predsjednika Republike s lokacije na Pantovčaku, te neovisno o budućoj namjeni objekta, smatramo da je lako iznaći rješenje koje ide u prilog otvaranju parka za javnost i to uz zadržavanje svih sigurnosnih standarda koje objekt traži.

Park je, ovisno o funkciji objekta, npr. moguće otvoriti građanima samo vikendima, a noću ga zaključavati dok bi tek neposredni okoliš rezidencije mogao ostati nedostupan ukoliko i dalje bude imao funkciju koja zahtjeva sigurnosne standarde.
U idealnom slučaju park bi bio otvoren svakodnevno, a zatvaran tek noću iz sigurnosnih razloga te zbog životinja.
Naime, činjenica da je u park-šumu svojevremeno unesena divljač (jeleni lopatari, mufloni, srndaći, košute, vjeverice, pauni) nije u opreci s mogućom namjenom prostora kao javnog parka otvorenog za građanstvo, te bi sve te životinje i dalje tamo trebale i ostati, kao svojevrsna atrakcija.
Park-šuma na Pantovčaku ujedno je i prirodni rezervat budući da uz spomenute životinje te druge za ovo podneblje uobičajene vrste, na području park-šume stalno ili povremeno živi i niz ugroženih i zaštićenih vrsta (od sisavaca to su vrste šišmiša: dugokrili pršnjak, sivi dugoušan, velikouhi šišmiš i južni potkovnjak, a od ugrožene i strogo zaštićene ornitofaune, koja potvrđeno ili moguće obitava na području parka, tu su i sivi sokol i golub dupljaš, a od vodozemaca gatalinka i barska kornjača.)

Sve to ukazuje da prostor parka treba ostati trajno zaštićen kao zelena zona i prirodni rezervat, koji se međutim treba i može jednostavno aktivirati na način da bude dostupan i građanima – za što svi preduvjeti uglavnom već postoje.

Aktualna situacija s preseljenjem Ureda predsjednika dobra je prigoda da Vlada i Ured predsjednika/ice, demonstriraju demokratičnost i još veću otvorenost prema građanima otvaranjem parka za javnost.

S poštovanjem,

1POSTOZAGRAD

 

http://1postozagrad.tumblr.com/post/109676549054/foto-mij-vlada-republike-hrvatske-ured, 25/3/2015