Važeći Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08, 45/11, 25/13) zamjenjuje se dvama zakonima; jedan uređuje poslove i djelatnost ovlaštenih osoba a drugi ustrojstvo, djelokrug i rad komora. Rad na izradi nacrta zakona započeo je u listopadu 2013. Nacrt prijedloga zakona Vlada RH usvojila je na svojoj 230 sjednici 28. svibnja 2015. Prijedlozi se upućuju na raspravu u Hrvatski sabor po hitnom postupku!!

Zakoni su rađeni u suradnji sa komorama, strukovnim udruženjima i fakultetima, nakon provedene prethodne rasprave o tezama za izradu zakona kojom je stručna javnost bila upoznata s namjerom izrade zakona i tematskim cjelinama koje će njima biti obuhvaćene. U tijeku izrade Nacrta zakona održavane su konzultacije i razgovori a gotovi su nacrti raspravljeni u redovitoj javnoj proceduri koja je uključivala javnu objavu, sastanke sa zainteresiranim dionicima ali i organizaciju okruglih stolova i javnih tribina.

Tijekom izrade zakona došlo se do zaključka da bi za kvalitetnu primjenu bilo poželjno razdvojiti područje djelatnosti od rada komora i na taj način dobiti sažete, kratke i pregledne zakone.

Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i građenja donosi novosti za pružatelje usluga građenja, uređuje djelovanje nekih novih profesija, na nov način uređuje područje stručnog usavršavanja, uređuje poslovanje stranih osoba u Hrvatskoj i priznavanje inozemne stručne kvalifikacije te poslovanje hrvatskih fizičkih i pravnih osoba na području Europskog gospodarskog prostora.

Zakon ukida dosadašnje suglasnosti za obavljanje djelatnosti građenja jer predstavljaju nepotrebne administrativne zapreke za hrvatske građevinske tvrtke a ujedno ih stavljaju u neravnopravan položaj jer tvrtke iz ostalih članica Europske unije u Hrvatskoj mogu graditi bez suglasnosti tj. prema pravilima država njihovog poslovnog nastana a mnoge zemlje članice nemaju propisanu obvezu pribavljanja suglasnosti.

Ovim Zakonom po prvi puta se regulira obavljanje poslova i djelatnosti ispitivanja i prethodnih istraživanja, s time da je prijelaznim odredbama puna primjena propisanih kriterija odgođena do 1. lipnja 2017. kada se pretpostavlja da će gospodarski subjekti koji se bave navedenom djelatnošću ishodit akreditaciju prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 koju izdaje nacionalno akreditacijsko tijelo.

Stručno usavršavanje od sada je fakultativno i preporučeno. Od ovlaštenih osoba se očekuje da se u cijelom svom radnom vijeku stručno usavršavaju. Provode ga komore, strukovne organizacije, sveučilišta, veleučilišta i druge pravne osobe. Komora vodi evidenciju usavršavanja svojih članova i izdaje potvrde odnosno certifikate. Program, uvjete i način provođenja te praćenja stručnog usavršavanja svojih članova komora propisuje općim aktom kojega donosi komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Strana osoba s državljanstvom države ugovornice Europskog gospodarskog prostora može trajno raditi u Hrvatskoj ako je upisana u imenik stranih ovlaštenih osoba odgovarajuće hrvatske strukovne komore a za povremeno ili privremeno obavljanje poslova potrebno se pisanom izjavom javiti komori uz dokaz o stručnoj spremi, osiguranju itd. Na strane osobe ostalih zemalja primjenjuje se princip uzajamnosti. Iznimno poslove projektiranja može obavljati osoba koja osim principa uzajamnosti i odobrenja komore zadovoljava i uvjet da je na natječaju stekla pravo izvedbe natječajnog rada. U ovom slučaju za državljane članice Svjetske trgovinske organizacije ne primjenjuje se princip uzajamnosti. Strane osobe mogu izrađivati projekte od posebnog kulturnog značaja samo uz poziv hrvatske Vlade. Postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije provodi odgovarajuća komora.

Hrvatske pravne i fizičke osobe pružaju uslugu na području zemalja Europskog gospodarskog prostora temeljem EU potvrde odnosno Europske profesionalne kartice koje izdaje odgovarajuća komora.

Zakon na sustavan i cjelovit način urediti pitanja vezana uz poslovanje u djelatnosti ovlaštenih osoba. Njime su preispitana i vrednovana dosadašnja rješenja u odnosu na aktualne i predvidive poslovne i gospodarske okolnosti, a posebno s aspekta članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Cilj koji se želi postići je ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu gospodarskih subjekata i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju.

Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju jača ulogu komora, doprinosi stabilnosti i transparentnosti njihova rada a uvjeti i način rad propisani su za sve komore na isti način.

Razlog za donošenje posebnog zakona o komori nalazi se i u činjenici da se strukovnim komorama proširuje okvir nadležnosti, daju nove javne ovlasti, te veliki značaj u organizaciji stručnog usavršavanja a osobito kontrole rada svojih članova.

Ovim Zakonom uređuje se temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike.

Novina je da predsjednik komore može tu funkciju obavljati profesionalno na temelju ugovora o radu s obzirom na važnost i složenost poslova koji se daju u nadležnost komorama.

Pri komori se osniva novo tijelo, Centar za mirenje koji pruža usluge rješavanja sporova mirenjem u kojem jedan ili više izmiritelja pomažu strankama – domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama da zaključe nagodbu u građanskim, trgovačkim, radnim i drugim imovinskopravnim sporovima o pravima s kojima slobodno raspolažu. Statutom i općim aktom Komore uređuje se organizacija Centra, nadležnost, postupak, način odlučivanja, obavljanje administrativno tehničkih poslova, financiranje i druga pitanja vezana uz rad Centra. On se uvodi umjesto dosadašnjih arbitražnih postupaka koji su po svojoj prirodi vrlo složeni i skupi postupci i od osnivanja Komora do danas nije proveden niti jedan arbitražni spor. Unesena je i izmjena vezana uz prestanak članstva u komori koji više ne nastupa odlaskom u mirovinu osim ako to sam član ne zatraži.

Poseban naglasak Zakon daje stručnom usavršavanju koje provodi komora kao i stručnom nadzoru članstva koje je također ovlast komore a provodi ga u suradnji s Ministarstvom.

Promjene koje su donijete pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije zahtijevaju pro aktivnu ulogu Komora u kreiranju i provođenju javnih politika u području graditeljstva i prostornoga uređenja. Ovaj će zakonodavni okvir omogućiti Komorama daljnje aktivnosti u cilju unaprjeđenja struke, odgovornosti i učinkovitosti.

Upravo, duga tradicija komorskog udruživanja inženjera na prostoru Republike Hrvatske i dobra organizacija inženjerskih komora imala je u proteklom razdoblju važnu ulogu u organizaciji i provođenju učinkovitog sustava stručnog usavršavanja i pripreme članstva, kako bi mogli odgovoriti visokim zahtjevima koje donosi zakonodavstvo usklađeno sa pravnom stečevinom Europske unije i uključivanje na zahtjevno Unutarnje tržište.

 
Nacrt prijedloga zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje
Nacrt prijedloga zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju

 

Izdvajamo bitne članke iz novog prijedloga Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju

Članak 2.

(2) U Komoru se obavezno udružuju ovlašteni arhitekti, ovlašteni arhitekti urbanisti, ovlašteni inženjeri, ovlašteni voditelji građenja, ovlašteni voditelji radova koji u svojstvu ovlaštene osobe obavljaju stručne poslove prostornog uređenja, poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i vođenja građenja, radi zastupanja i usklađivanja zajedničkih interesa, zaštite javnog interesa i zaštite interesa trećih osoba.

 

Članak 21.
(1) Statutom Komore pobliže se uređuje:

− strukovne smjerove pojedine struke ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, ovlaštenih inženjera, ovlaštenih voditelja građenja, odnosno ovlaštenih voditelja radova i zadaće tih smjerova,
− prava i dužnosti ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, ovlaštenih inženjera, ovlaštenih voditelja građenja, odnosno voditelja radova,
− druga pitanja određena ovim Zakonom i od važnosti za rad ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, ovlaštenih inženjera, ovlaštenih voditelja građenja, odnosno ovlaštenih voditelja radova i Komore.

 

Članak 26.
(1) Članstvo u Komori i pravo uporabe strukovnog naziva stječe se rješenjem o upisu u odgovarajući imenik članova odgovarajuće Komore.
14
(2) Upisom u imenik ovlaštenih arhitekata i inženjera stječe se strukovni naziv: ovlašteni arhitekt, ovlašteni arhitekt urbanist, ovlašteni inženjer građevinarstva, ovlašteni inženjer strojarstva, ovlašteni inženjer elektrotehnike.
(3) Upisom u imenik ovlaštenih voditelja građenja stječe se strukovni naziv: ovlašteni voditelj građenja arhitektonske struke, ovlašteni voditelj građenja građevinske struke, ovlašteni voditelj građenja strojarske struke, ovlašteni voditelj građenja elektrotehničke struke.
(4) Upisom u imenik ovlaštenih voditelja radova stječe se strukovni naziv: ovlašteni voditelj radova arhitektonske struke, ovlašteni voditelj radova građevinske struke, ovlašteni voditelj radova strojarske struke, ovlašteni voditelj radova elektrotehničke struke.