Nakon dugo vremena najstariji sveučilišni vrt u Hrvatskoj – zagrebački Botanički vrt PMF-a dobiva prikladnu ukrasnu ogradu na svojoj južnoj strani. Izgradit će se tristotinjak metara dugačka pergola – sjenati hodnik – kakvim se, primjerice, diči bečki dvorac Schönbrunn. Pergolu će prekrivati raskošni cvjetni slapovi, a ta nova gradska šetnica stavit će u stalnu funkciju nedavno izgrađen Most zaljubljenih.
Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu uskoro dobiva sjenati hodnik ili pergolu (stariji Purgeri bi rekli »lauba«, od njemačke riječi laubengang – doslovce, sjenati prolaz), cvjetni tunel kojim će građani moći prošetati tijekom sva četiri godišnja doba. Pergola će biti izrađena na temelju izvorne iz 19. stoljeća, koju kao »sjenati hodnik« prvi puta spominje ugledni šumar Josip Ettinger, u svojem članku o Vrtu (Šumarski list iz 1892.). Novi sjenati hodnik osvanut će na južnoj strani Vrta, u određenoj mjeri nadahnut nekim prošlim vremenima. Ovaj projekt otvara prostor za povećanje zbirke biljaka penjačica, a na stanovit način predstavlja i daljnji korak u obnovi vrijednih građevina Lenucijeve ili Zelene potkove.
Početna ideja je u završnoj fazi razrade i izrade idejnog projekta, a vrlo skoro ideja će biti predstavljena gradonačelniku Milanu Bandiću i Gradu Zagrebu. Nakon sklopljenog sporazuma s Gradom, sljedeći korak su pregovori s HŽ-om, budući da južna strana Vrta gdje će biti podignut sjenati hodnik graniči sa željezničkim nasipom. Potom slijede izrade izvedbenog projekta i troškovnika te raspisivanje javnog natječaja. Do jeseni ove godine, nadaju se u Vrtu, sve bi trebalo biti spremno za početak građenja kako bi u proljeće 2017. sjenati hodnik bio u punoj funkciji.
Višestruka funkcija sjenatog hodnika
Treba naglasiti da je funkcija sjenatog hodnika višestruka: po prvi put u povijesti svoga postojanja Vrt će napokon dobiti prikladnu uresnu ogradu na svojoj južnoj strani. Dosad je to bila tek stara žičana ograda. Bit će to i trajan pasaž s novim izlazom na Crnatkovu ulicu na radost svih korisnika, a ponajviše vrijedna konstrukcija za dopunu postojećoj zbirci penjačica u Vrtu. Sjenati hodnik prekrivat će slapovi cvjetova drvenastih trajnica poput glicinija, pavitina, ruža penjačica i laburnuma. Bit će tu i zmizelenih penjačica, kakve su lozice, bršljani i jasmini te mnoštvo jednoljetnih cvatućih penjačica poput slakova i grahorica. Budući da su glicinije i laburnumi jake drvenaste biljke i trebaju solidnije potpornje, pojedina mjesta u sjenatom hodniku trebala bi biti zidana od cigle.
Početni uzgoj trajnih penjačica već je započeo narudžbom sjemenki iz mnogih stranih botaničkih vrtova, sadnja biljaka krenut će odmah nakon dovršenja konstrukcije, a cjelovita zbirka formirat će se sustavno i postupno s vremenom u višegodišnjem periodu.
Trajna šetnica kroz sjenati hodnik kretat će od Mosta zaljubljenih koji ulazi u Vrt iz Miramarske ceste, zatim duž južne strane Vrta koja graniči sa željezničkim nasipom pa sve do Runjaninove odnosno Crnatkove ulice. Na tristotinjak metara dugačkom sjenatom hodniku postojat će jedan ili dva nova južna ulaza za građanstvo i nekoliko manjih tehničkih prolaza za zaposlenike koji će raditi na održavanju. Šetnica će biti upotpunjena i s nekoliko proširenih »odmorišta«ili sjenica, a na sredini bi se trebao nalaziti mali vidikovac koji će otvarati pogled na sistematsko polje s izložbenim paviljonom i svu ljepotu Botaničkog vrta kao jedne od najljepših donjogradskih oaza. Sama staza vjerojatno će biti napravljena od sipine jer je to konzervatorski najprihvatljivije, a i cijenom isplativo. Strana hodnika prema nasipu mogla bi imati nešto rjeđu ogradu i donje popune od različito perforiranih ukrasnih limova, koje će štititi hodnik od neželjenih predmeta sa željezničkog nasipa.
Govoreći o sigurnosnim mjerama, sjenati hodnik trebao bi imati javnu rasvjetu, a predlaže se i stalan video nadzor. Ukupna sredstva za izradu hodnika procijenjena su na 2,5 milijuna kuna. Stručnjaci koji se brinu da sve protekne kako treba i koji rade na ovom projektu su arhitekt konzervator Mladen Perušić, arhitektica Maša Foretić Doležal te voditeljica Vrta, mr. sc. Biserka Juretić i stručni savjetnik, dr. sc. Vanja Stamneković.
Muzej na otvorenom
Botanički vrt jedna je od nezaobilaznih turističkih atrakcija u Zagrebu, s više od 100.000 posjetitelja tijekom sezone. Omiljeno je odredište zagrebačkih šetača kao i brojnih turista koji posjećuju grad Zagreb. Budući da je ulaz u Vrt oduvijek bio besplatan, Zagrepčani ga često nazivaju zagrebačkim botaničkim vrtom i smatraju ga gradskim perivojem, jednim od parkova u sklopu Zelene potkove. Međutim, Botanički vrt je zapravo muzej na otvorenom u kojem posjetitelji mogu razgledati najrazličitije biljene vrste.
Botanički vrt PMF-a nije prevelikih dimenzija, prostire se na oko 4,5 hektara, a takvo ograničenje prostora uvjetovalo je i način sadnje raznovrsnih biljaka. To ne umanjuje činjenicu da je ovaj botanički vrt u našem gradu bogato izvorište raznovrsnih biljnih vrsta. U Vrtu nalazimo oko 5000 svojti od kojih je tristotinjak zaštićeno. Manje osjetljive drvenaste biljke, drveće i grmlje, uzgajaju se u arboretumu, a osjetljivije vrste koje dolaze iz toplijih područja prezimljavaju u staklenicima.
Ukrasne zeljaste biljke uzgajaju se na cvjetnom parteru, oko jezera i na gredicama. Veoma vrijedan dio zbirke čine samonikle biljne vrste, predstavnici vrlo brojne i raznolike flore u nas, koje se uzgajaju u takozvanim biljnogeografskim skupinama – kamenjarama (krška, dvije mediteranske, submediteranska). Tropske i suptropske biljke uzgajaju se u staklenicima. Dvije najpoznatije hrvatske endemične biljke koje se povremeno mogu nabaviti u Vrtu su velebitska degenija i dubrovačka zečina. Velebitska degenija je simbol Velebita i Hrvatske i nalazi se na kovanici od 50 lipa. Premda zagrebački Botanički vrt mami na šetnju i odmor od gradske vreve, njegove najvažnije uloge su stručna i znanstvena djelatnost te edukacija predškolske djece, učenika i studenata iz svih krajeva Hrvatske te građanstva i stranih posjetitelja.
Izvor:zg-magazin.com.hr,28.2.2016.
Foto:.TZGZ, Marko Vrdoljak
Podijeli: