Obrazovanje
D omicilnost krajobrazne arhitekture na Agronomskom fakultetu potječe još od 1937. godine, u kontinuitetu po uvriježenim tokovima razvoja struke kao i na ostalim europskim studijima krajobrazne arhitekture.
Prije izrade programa Studija uređenja krajobraza, (u razdoblju od 1989. do 1994. godine) prethodilo je istraživanje potreba za kadrovima na svim interesnim razinama (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Državne uprave za zaštitu prirode i zaštitu okoliša, Gradski ured za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze, Hrvatska Gospodarska komora, Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Urbanistički institut i Zavodi, Komunalne radne organizacije, Projektni biroi). Sve institucije su pozitivno i potvrdno ocijenile potrebu za ovim kadrom i osnivanjem Studija.
Studij uređenja krajobraza je utemeljen 1996. godine po uzoru na europske studije krajobrazne arhitekture koji su u to vrijeme već bili u procesu Reformi po Bolonjskoj deklaraciji. Studij tada prošao i recenzije na šest sveučilišta s eminentnim studijima krajobrazne arhitekture s kojim je usporediv i program studija Krajobrazne arhitekture:
1. University of Hannover, Institut fur Landschaftspflege und Naturschutz; Faculty of Landscape architecture, Protection and Development,
2. University of Horticulture and Food Industry, Budapest;
3. Agricultural University of Norway, Department of Landscape and Land use planning;
4. Agricultural University, Department of Landscape Architecture, Wageningen;
5. Hariot Watt University, Edinburg;
6. Odjel za krajobraznu arhitekturu, Biotehnički fakultet Sveučilišta u Ljubljani.
Uključivanjem Hrvatske u Europsku integraciju diploma je prihvaćena po kriterijima koje propisuje EFLA (European Foundation for Landscape Architecture). Studij krajobrazne arhitekture je proizašao iz studija “Uređenje krajobraza”, koji je nastao na osnovi prostornih i društvenih potreba Republike Hrvatske te je realiziran na temelju dugogodišnjeg zalaganja i ustrajnosti Agronomskog fakulteta za njegovim osnivanjem, interdisciplinarno, u suradnji s:
Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu,
Filozofskim fakultetom u Zagrebu,
Geodetskim fakultetom u Zagrebu,
Prirodoslovno-matematičkim fakultetom u Zagrebu,
Šumarskim fakultetom u Zagrebu i
Biotehničkim fakultetom u Ljubljani.
Između navedenih Fakulteta potpisan je Sporazum o organiziranju i izvođenju nastave interdisciplinarnog studija uređenja krajobraza na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U proteklim godinama radilo se na afirmaciji struke u društvu kako bi završeni diplomirani inženjeri uređenja krajobraza i magistri krajobrazne arhitekture bili prepoznati u Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (1998. godine) u kojoj je utemeljen je status i definicija struke unutar Razreda arhitekata – stručni smjer ovlaštenih krajobraznih arhitekata.
U cilju rješavanja raznolikih prostornih problema, zadataka i brige za okoliš potrebno je široko obrazovanje, kako u području društvenih zbivanja tako i o prostornim značajkama, te procesima koji utječu na promjene u krajobrazu. Zbog toga je studij interdisciplinaran, napose u organizaciji nastave, a znanja na kojima se temelji djelatnost krajobrazne arhitekture uzeta su iz brojnih područja kao što su: prirodoslovno-ekološke, društveno-ekonomske, tehničke i oblikovne te planerske discipline.
Strukovni zadaci studija stjecanje su kognitivnih i stvaralačkih sposobnosti u području krajobraznog oblikovanja i krajobraznog planiranja.
1. Krajobrazno oblikovanje je prostorno razmještanje krajobraznih elemenata te njihovo fizičko određivanje s ciljem da se ostvare odgovarajuće funkcionalne, ekološki uravnotežene i likovno usklađene strukturne cjeline.
2. Krajobrazno planiranje je zaštitno planiranje u okviru kojeg se pripremaju spoznaje o prirodnim vrijednostima i utvrđuju mjere njihove zaštite.
3. Studij krajobrazne arhitekture na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obrazuje mlade stručnjake u području planiranja, oblikovanja i upravljanja krajobrazima, što podrazumijeva i obuhvaća zaštitu krajobraza, očuvanje i unapređenje prirodnog i kulturnog naslijeđa, zaštitu prirodnih resursa racionalnim korištenjem zemljišta, zaštitu i obnovu povijesnih perivoja, kao i organizaciju, oblikovanje i izgradnju novih krajobraza.
Program se provodi se uvođenjem studenata u teoretska i praktična znanja brojnih disciplina, poticanjem i razvijanjem kreativnog i intelektualnog razmišljanja, metodama znanstveno istraživačkog rada, kao i učenjem kroz rad na individualnim i timskim zadacima iz područja krajobraznog planiranja i oblikovanja.
Studij krajobrazne arhitekture je petogodišnji studij koji se izvodi u dva stupnja i time se omogućuje usporedivost i mobilnost studenata sukladno Bolonjskom procesu, a po završetku Studija se stječe titula magistra inženjera krajobrazne arhitekture koja je u skladu s potrebama društva, EU direktivama i standardima.
Preddiplomski studij krajobrazna arhitektura (link na curriculum)
Trajanje: 3 godine
ECTS: 180
<br/ a>Uvjeti za upis: Završena četverogodišnja srednja škola, položena državna matura i dodatna provjera znanja, vještina i sposobnosti.
Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija:
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka krajobrazne arhitekture (bacc.ing.prosp.arch)
Kompetencije koje se stječu završetkom preddiplomskog studija:
<br/ a>Osobe koje završe ovaj studij stječu uvjete za upis sveučilišnoga Diplomskog studija krajobrazna arhitektura. Osim toga, stječu kompetencije za suradničke poslove i za samostalan rad na manje zahtjevnim zadacima u području djelatnosti krajobrazne arhitekture sukladno važećim propisima.
Mogućnost nastavka studija: Diplomski studij krajobrazna arhitektura
Diplomski studij krajobrazna arhitektura (link na curriculum)
Trajanje: 2 godine
ECTS: 120
Uvjeti za upis:
– završen sveučilišni Preddiplomski studij krajobrazna arhitektura – 180 ECTS bodova i stečen akademski naziv sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka krajobrazne arhitekture (izravan upis)
– završen sveučilišni Preddiplomski studij drugih fakulteta i Sveučilišta i položena dodatna provjera znanja, vještina i sposobnosti za Diplomski studij krajobrazna arhitektura.
Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija:
magistar/magistra inženjer/inženjerka krajobrazne arhitekture (mag.ing.prosp.arch)
Osoba koja završi diplomski studij osposobljena je da:
1. u području krajobraznog (zaštitnog) planiranja sudjeluje u procesu strateškog i prostornog planiranja i izrađuje studije i elaborate vrednovanja, identifikacije vrijednih prirodnih i kulturnih krajobraza, zaštite krajobraza te izrađuje studije procjene utjecaja na okoliš;
2. u sklopu izrade razvojnih i urbanističkih planova sudjeluje i samostalno elaborira ideje o novim vanjskim/zelenim površinama (zelenim sustavima);
3. u području krajobraznog oblikovanja izrađuje projekte krajobraznog uređenja i investicijsku tehničku dokumentaciju za sve vrste otvorenih/vanjskih prostora u okviru urbanih i ruralnih cjelina, za uređenje agrarnih cjelina, za uređenje degradiranih područja i za obnovu povijesnih perivoja;
4. kreira krajobraz koji zadovoljava humane i prirodne zahtjeve (vodeći računa o zaštiti prirodnog okoliša i kulturne baštine);
5. definira smjernice za dugotrajno upravljanje i održavanje izvedenih krajobraznih struktura;
6. upravlja i vrši nadzor nad izvođenjem radova na objektima krajobrazne arhitekture
7. sudjeluje na izradi i usuglašavanju zakonskih propisa, normativa, stručnih standarda i drugih općih akata;
8. sudjeluje u obrazovanju stručnjaka iz područja krajobrazne arhitekture na svim razinama, kako u obrazovnim ustanovama tako i u drugim oblicima cijelo životnog obrazovanja;
U sklopu navedenih područja osposobljena je da:
a) uspoređuje oblikovno projektantske i planerske teorije, koncepte i pristupe, prepoznaje različite tradicije u oblikovanju i planiranju krajobraza te je sposobna znanja iz područja krajobrazne arhitekture ugraditi u multidisciplinarne okvire;
b) primjenjuje poznate i razvija nove pristupe oblikovanju i planiranju krajobraza u različitim prostornim mjerilima i za različite vremenske periode te je u stanju procijeniti posljedice varijantnih izbora;
c) kreativno i učinkovito organizira sve relevantne podatke, sintetizira konkretan projektantski i planerski problem te da za utvrđene probleme argumentirano predloži varijantna rješenja krajobraznih intervencija;
d) povezuje sadašnje i buduće inicijative, projekte i strategije koji utječu na organizaciju, korištenje i upravljanje prostorom;
e) procijeni značaj različitih vrsta društveno-političkih diskursa o prostoru, da prepozna i dijagnosticira konflikte u urbanom i ruralnom krajobrazu te da predloži rješenja kojima će se poboljšati njegove društvene i prostorne kvalitete;
f) predstavi znanstvene stavove o krajobraznim pitanjima članovima znanstvenih i ne-znanstvenih zajednica usmeno i tekstualno te koristeći odgovarajuće vizualne medije;
g) provede kritičku analizu krajobraza koristeći međusobno povezana znanja o regionalnim i lokalnim odrednicama te društveno-prostornim višedimenzionalnim podacima o krajobrazu;
h) definira krajobraznu problematiku za prostorne planove viših i nižih razina;
i) razvijanjem i primjenom teorijskih koncepata definira probleme i ciljeve kao i da prepozna mogućnosti i ograničenja za oblikovanje i planiranje krajobraza;
j) samostalno formulira i provodi znanstvena istraživanja o svim aspektima krajobraza;
k) samostalno izrađuje projekte s područja planiranja i oblikovanja krajobraza na svim razinama;
l) razlikuje različite stupnjeve složenosti krajobrazne problematike te o tome formira samostalan i kritički stav.
Kompetencije koje se stječu završetkom diplomskog studija:
Osobe koje završe studij osposobljene su za sve poslove u području djelatnosti krajobrazne arhitekture (kao krajobrazni planeri ili projektanti, istraživači ili suradnici, kao voditelji ili članovi timova):
– u projektnom uredu, urbanističkom zavodu, poduzećima za izgradnju, održavanje i njegu gradskog zelenila
– u znanstveno-istraživačkim institutima
– u srednjem i visokom školstvu u obrazovanju za struku krajobrazne arhitekture
– u ustanovama za zaštitu prirodne i kulturne baštine, zaštitu okoliša
– u upravnim gradskim službama i resornim ministarstvima
– u nadležnim komorama i u organima stručnih staleških udruženja i društava na poslovima organiziranja i promicanja stručne djelatnosti krajobrazne arhitekture
Mogućnost nastavka studija:
Poslijediplomski (doktorski) studij Poljoprivredne znanosti (grana krajobrazna arhitektura)