Povijest HDKA

POGLED NA PROCES STVARANJA PROFESIONALNE ORGANIZACIJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA U HRVATSKOJ

Stručno  djelovanje koje je obuhvaćalo u širem smislu problematiku uređivanja vrtova, parkova i drugih uređenih prostora u zelenilu, uključujući u to vrijeme također i proizvodnju vrtnog i parkovnog bilja, kao sasvim specifično polje profesionalnih interesa i aktivnosti po prvi put je javnosti na zapadnobalkanskim prostorima na organizirani način bilo predstavljeno u Zagrebu kao snažnom središtu tih aktivnosti. Bilo je to još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije kada je u Zagrebu organizirano Hortikulturno društvo, vjerojatno po ugledu na poznato Kraljevsko hortikulturno društvo u Londonu. Organizirali su ga u to vrijeme vodeći prirodnjaci; sveučilišni profesori s područja botanike, vrtlarstva, vlasnici povijesnih objekata i sl. koji su se pored redovnih obaveza zanimali i za unapređenje i podizanje gradskih i privatnih vrtova i perivoja. Kao poseban rezultat trajne vrijednosti njihovih volonterskih napora u tom smislu bilo je izdavanje tromjesečne revije, časopisa “Naš vrt”, koji je izlazio u Zagrebu od 1934. do 1941. godine.

Kao još jedno od pionirskih postignuća na planu suvremenijeg razvoja ove u to vrijeme hortikulturno-pejzažne djelatnosti treba ubrojiti i osnivanje prve vrtlarske škole u Božjakovini kod Zagreba, koja je dala nekoliko generacija istaknutih obrazovanih majstora-vrtlara, koji su nakon drugog svjetskog rata bili nositelji stručnog djelovanja u gradskim i privatnim vrtlarijama u Zagrebu, odnosno Hrvatskoj pa i drugdje, radeći na podizanju uređenih zelenih prostora. Učitelji su im bili Ciril Jeglič, jedan od vodećih zagrebačkih krajobraznih arhitekata, (1897.-1988.), poslije šef javnih nasada u Zagrebu i nakon rata profesor u Ljubljani, te prof. Elza Polak (1910.-1995.), kasnije predstojnica Zavoda za vrtlarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i utemeljiteljica prvog postdiplomskog studija pejzažnog oblikovanja (1968.g.).

Kruna te aktivnosti u vremenu prije drugog svjetskog rata bilo je osnivanje Zavoda za vrtlarstvo na tadašnjem Agronomskom fakultetu 1936.g., kojemu je na čelu bio prof. dr. Zdravko Arnold (1898.-1943.), koji je ujedno bio i jedan od glavnih promotora časopisa “Naš vrt”. Spomenuti Zavod je tijekom tri četvrtine stoljeća svoga postojanja do danas prošao sve faze vezane uz razvoj struke, od hortikulture (vrtlarstva), preko usmjerenja “VOP” (vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) do samostalnog studija Krajobrazne arhitekture, kako je to danas.

Nakon drugog svjetskog rata kao logičan nastavak prijeratnih događanja, u Zagrebu je 1954. godine, obnovljeno stručno društvo na profesionalnijoj osnovi, koje se službeno nazvalo Hortikulturno udruženje Narodne republike Hrvatske. Slijedećih godina potom osnivaju se takva udruženja i u drugim jugoslavenskim republikama (u Srbiji i Makedoniji 1956.g, u Sloveniji 1957.g.).
U udruženje su se učlanjivali pojedinačno stručnjaci s područja uređivanja prostora u zelenilu i proizvodnje vrtnog bilja te komunalne ustanove i poduzeća za javno zelenilo i proizvodnju ukrasnog bilja. Hortikulturno udruženje objedinilo je sve značajnije nositelje u hortikulturi i krajobraznoj arhitekturi u Hrvatskoj, nastojeći poticati obrazovanje stručnih kadrova i razvoj pojedinih institucija te tiskanje glasila. Prva predsjednica Udruženja bila je prof. dr. Elza Polak.

1955.g. Udruženje započinje s tiskanjem časopisa “Hortikultura”, koji je izlazio tromjesečno. Časopis je kontinuirano izlazio do 1996.g. (Pojam hortikultura za sveukupnu djelatnost vezanu uz vrtove i parkove, kako za proizvodnju parkovnog bilja tako i za uređivanje krajobraza, kod nas se u praksi pogrešno i danas često koristi, osobito arhitekti pa i povjesničari umjetnosti). U travnju 1958.g. Hortikulturno udruženje Hrvatske organiziralo je opće jugoslavensko stručno savjetovanje u Zagrebu. Za taj skup Udruženje je bilo pripremilo niz zakonskih nacrta, propisa i standarda za zakonsko reguliranje struke, za djelovanje i obrazovanje u struci, na pripremi čega su skoro godinu dana radili tada najpoznatiji hrvatski stručnjaci. Taj je materijal bio umnožen u vidu posebnog sveska kao propisi za reguliranje hortikulturno–pejzažnoarhitektonske struke. U tim je propisima prvi puta bio alternativno upotrijebljen i hrvatski termin “vrtlarsko-krajobrazno-arhitektonska struka”.

Razmatrajući hrvatski termin za pejzažnu arhitekturu, konsenzualno i uz konzultacije s jezikoslovcima u dokumentima Hortikulturnog udruženja Hrvatske iz 1958.g odlučeno je da je u ovoj struci za pojam “pejzaž” primjerenije koristiti termin “krajobraz” nego “krajolik”, premda u običnom govoru imaju isto značenje. Međutim, termin “krajobraz” u sebi sadrži sastavnicu “obraz” nastalu od glagola “obrazovati” u smislu “stvarati” što odgovara kreativnom radu, a pridjev “krajobrazni” nastao od riječi krajobraz prihvatljivi je od nepostojećeg pridjeva “krajolični” ( npr. krajobrazni arhitekt umjesto krajolični arhitekt). Dakle, otada se postupno u našu stručnu terminologiju za stranu riječ pejzaž ravnopravno počelo koristi i riječ krajobraz. (riječ “krajobraz”  imaju još neki slavenski jezici npr. Poljaci govore krajobraz umjesto pejzaž).

Jedan od rezultata djelovanja Hortikulturnog udruženja Hrvatske ostvaren je i u stručnom obrazovanju vrtlara, majstora kako za uzgoj vrtnog i parkovnog bilja tako i onih za uređivanje zelenih prostora. U tom pravcu Udruženje je izdalo skriptu napisanu od pojedinih stručnjaka: “Vrtna tehnika”- autor arhitekt Zvonimir Fröhlich, “Uvod u osnove tloznanstva, obrade i ishrane bilja”, Vinko Jurčić, dipl.ing.agr., zatim “Tehnički uređaji vrtlarske proizvodnje”, Zvonimir Kani, dipl.ing.agr., krajobrazni arhitekt te “Uzgoj i razmnožavanje vrtnog bilja”, Truda Furač, dipl.ing.agr. i Stanko Radoš, vrtni tehničar.

1959. g. ustrajnim nastojanjem Udruženja u sklopu Arboretuma Opeka na imanju i uz dvorac plemićkog roda Bombelles u Vinici kraj Varaždina otvorena je Srednja vrtlarska škola, opremljena potrebnim sredstvima i objektima za to učilište. Škola je iznjedrila nekoliko generacija suvremeno obrazovanih vrtlara, najviše za potrebe Hrvatske, ali i drugih zemalja u Jugoslaviji.

1962. g. Hortikulturno udruženje Hrvatske u dotadašnjem obliku promjenom zakona prestalo je djelovati. Nastavilo se s djelovanjem kroz Gospodarsku komoru Hrvatske kao strukovni ogranak komunalnih privrednih organizacija za područje vrtlarstva i krajobraznog uređenja. Redakcija časopisa “Hortikultura” tada prelazi u Split. Glavni urednik postaje prof. Petar Matković, a tiska se kao stručni časopis uz pomoć Ministarstva.

1976.g. nakon ponovnog osnivanja Hortikulturnog društva Hrvatske časopis pod istim imenom prelazi ponovno u Zagreb, gdje nastavlja izlaziti do 1996.g.

1967.g. prof. dr. Elza Polak pokrenula je inicijativu da se pri Fakultetu poljoprivrednih znanosti (današnjem Agronomskom fakultetu) uz sudjelovanje Arhitektonskog i Šumarskog fakulteta u Zagrebu i tadašnje Katedre za krajobraznu arhitekturu Biotehničkog fakulteta Univerze u Ljubljani osnuje, prvi u Jugoslaviji, postdiplomski studij za “Oblikovanje pejzaža” Studij je započeo u svibnju 1968.g., što je predstavljalo početak suvremeno koncipiranog školovanja krajobraznih arhitekata u Hrvatskoj i u tadašnjoj Jugoslaviji, a ujedno bitno je pridonio afirmaciji krajobrazne arhitekture kao zasebne interdisciplinarne struke kod nas.

U to je vrijeme prof. Dušan Ogrin, kao nositelj kolegija krajobraznog oblikovanja na postdiplomskom studiju, bio jedini individualni član IFLA-e u tadašnjoj Jugoslaviji. Pošto su studij polazili polaznici iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine, tijekom studija bilo je dogovoreno da se priđe osnivanju Udruženja pejzažnih arhitekata Jugoslavije – UPAJ. Bili su poduzeti i  neki pripremni koraci u tom pravcu. Bilo je dogovoreno da se nagovorom pokuša preuzeti i reorganizirati izdavanje postojećeg časopisa “Hortikultura” kako bi se uređivanje i sadržaj časopisa podredili novim pogledima na struku. Ti pokušaji oko preuzimanja časopisa nisu uspjeli (po dogovoru u tome su sudjelovali Šišić Bruno iz Dubrovnika, jedan od članova dotadašnjeg uredništva koje je nakon toga napustio, i Tomšič Zoran iz Splita). Poslije toga nastojanjem prof. Dušana Ogrina 1970.g. tiskan je ogledni broj novog časopisa “Pejsaž i Prostor” (P+P). Za nastavljanje izdavanja nedostajala je financijska potpora i na tome je ostalo.

1982.g. pod pokroviteljstvom Fakulteta poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i uz potporu Zavoda za ukrasno bilje, pejzažnu arhitekturu i vrtnu umjetnost, a pod vodstvom i prema prijedlogu koji je sačinio mr. kraj arh. Bruno Šišić, u Dubrovniku je osnovan Centar za povijesne vrtove i razvoj krajobraza.

U dogovoru s relevantnim pojedincima i ustanovama Centar je organizirao prvi znanstveni skup o povijesnom naslijeđu vrtne umjetnosti na tlu Jugoslavije, koji je održan u Dubrovniku od 21. do 23. rujna 1983.g. Bila je to prigoda za okupljanje krajobraznih arhitekata i vrtlarskih stručnjaka kao i zainteresiranih povjesničara umjetnosti i predstavnika srodnih struka iz cijele tadašnje Jugoslavije za tematiku krajobraznog naslijeđa. Prisutno je bilo njih stotinjak .

Nakon postdiplomskog studija bila je to također i prva prava prilika da se zainteresirani koji su udovoljavali kriterijima IFLA-e nađu na istom mjestu i da se upriliči osnivanje Udruženja krajobraznih arhitekata Jugoslavije. Dana 22. rujna 1983. godine u prostoriji pored kongresne dvorane hotela “President” na Babin kuku u Dubrovniku, u kojoj se znanstveni skup održavao, održana je i utemeljiteljska skupština na kojoj je  UPAJ bio osnovan. Skupštinu je sačinjavalo petnaestak članova, koji su udovoljavali kriterijima članstvu u IFLA-i. Za predsjednika UPAJ-a bio je izabran prof. Dušan Ogrin iz Ljubljane, za tajnicu bila je izabrana Sonja Jurković iz Zagreba, za članove Stevan Milinković i Nada Pejović iz Beograda, Bruno Šišić iz Dubrovnika, Branka Vukičević iz Sarajeva i Dragan Šojlevski iz Skoplja. Sjedište UPAJ-a bilo je u Dubrovniku i smješteno u Centru za povijesne vrtove i razvoj krajobraza gdje se vodilo poslovanje UPAJ-a. UPAJ  se po osnivanju učlanio u IFLA, gdje je bio registriran pod međunarodnom kraticom YALA (Yugoslav Association of Landscape Architecture) kao njezino 46. nacionalno udruženje. Raspadom Jugoslavije 1991. godine UPAJ je prestao s djelovanjem.

Dana 6. prosinca 1991.g. za vrijeme opsade i bombardiranja Dubrovnika od strane JNA s više zapaljivih granata pogođena je i potpuno izgorjela zgrada Interuniverzitetskog centra (IUC) u Dubrovniku. U toj je zgradi bio smješten i Centar za povijesne vrtove i razvoj krajobraza. Sva dokumentacija koja se u Centru nalazila, izgorjela je pa s njome i sva dokumentacija UPAJ-a koja je tu bila pohranjena.

Sastavio:
dr.sc. Bruno Šišić
U Dubrovniku, 22. svibnja 2013.g.

Nakon raspada SFR Jugoslavije, 20. 11. 1992. održana je Osnivačka Skupština Hrvatskog društva pejzažnih (krajobraznih) arhitekata u Zagrebu.

Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata upisano je u Registar udruženja građana 25. 01. 1993., a već iduće godine, 30. 06. 1994., Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata postaje članom IFLA-e – The International Federation of Landscape Architects.

 

KRONOLOGIJA HRVATSKOG DRUŠTVA KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA

1983. – 1991.
Prva Skupština Udruženja pejzažnih arhitekata Jugoslavije (UPAJ), održana 21.09.1983.  godine je u Dubrovniku. Izabrano Predsjedništvo u sastavu:

Predsjedništvo UPAJ-a:
•    Dušan Ogrin, predsjednik (Ljubljana),
•    Stevan Milinković,
•    Nadežda Pejović (Beograd),
•    Bruno Šišić (Dubrovnik),
•    Sonja Jurković (Zagreb),
•    Dragan Šojlevski (Skopje),
•    Branka Vukičević (Sarajevo).

UPAJ je 1987. godine registriran kao 46 nacionalni član u IFLA – International Federation of Landscape Architects.

1991. – 1997.
Nakon raspada SFR Jugoslavije, 20. 11. 1992. održana je Osnivačka Skupština Hrvatskog društva pejzažnih (krajobraznih) arhitekata u Zagrebu. Izabrana tijela Društva su:

Upravni odbor HDKA:
•    mr.sc. Sonja Jurković, dipl.ing.arh. – predsjednica
•    mr.sc. Branka Aničić, dipl.ing.agr. –  tajnica
•    Muzafer Bračković, dipl.ing.šum.
•    Dražen Grgurević, dipl.ing.šum.
•    Dragutin Kiš, dipl.ing.šum.
•    Franka Odak, dipl.ing.arh.
•    dr.sc. Lido Sošić, dipl.ing.pejz.arh.

Nadzorni odbor HDKA:
•    Jadranka Janjić, dipl.ing.šum.
•    Lela Rotkvić, dipl.ing.arh.
•    dr.sc. Lido Sošić, dipl.ing.pejz.arh.

Odbor za kadrove HDKA:
•    mr.sc. Branka Aničić, dipl.ing.agr.
•    Slobodan Bajagić, dipl.ing.pejz.arh.
•    dr.sc. Mladen Obad-Ščitaroci, dipl.ing.arh.
•    dr.sc. Bruno Šišić, dipl.ing.agr.
•    Mira Halambek-Wenzler, , dipl.ing.agr.

Časni sud HDKA:
•    Zdenko Sila, dipl.ing.arh.
•    dr.sc. Bruno Šišić, dipl.ing.agr.

Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata upisano je u Registar udruženja građana 25. 01. 1993., a već iduće godine, 30. 06. 1994., Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata postaje članom IFLA-e – The International Federation of Landscape Architects.

1997.-2006.
12. 12. 1997. Održana je Izborna Skupština Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata te je izabrana nova predsjednica HDKA, dr.sc. Branka Aničić, dipl.ing.agr. Izabrano je i povjerenstvo za upis novih članova u sastavu:
•    Jadranka Janjić, dipl.ing.šum.
•    dr.sc. Mladen Obad-Ščitaroci, dipl.ing.arh.
•    dr.sc. Bruno Šišić, dipl.ing.agr.
•    Mira Wenzler, dipl.ing.arh.
•    dr.sc. Branka Aničić, dipl.ing.agr.

Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata upisano je u Registar udruga RH pri Ministarstvu uprave 24. 02. 1998.

2006.-2010.
24. 02. 2006. Održana je Izborna Skupština HDKA. Izabrani su novi Upravni odbor i Odbor za upis, u sastavu:

Upravni odbor HDKA:
•    dr.sc. Lido Sošić, dipl.ing.agr. – predsjednik
•    dr.sc. Branka Aničić, dipl.ing.agr. – zamjenica predsjednika
•    mr.sc. Ines Avdić, dipl.ing.agr. – tajnica
•    Nataša Tiška Vrsalović, dipl.ing.agr. (do 04. 07. 2008. godine, podnijela ostavku)
•    mr.sc. Dobrila Kraljić, dipl.ing.agr. (od 03. 12. 2008. godine)
•    Katarina Ogresta, dipl.ing.arh.
•    6. član nije izabran.

Odbor za upis HDKA:
•    Dr.sc. Lido Sošić, dipl.ing.agr. – predsjednik
•    Dr.sc. Sonja Jurković, dipl.ing.arh.
•    Mr.sc. Vesna Koščak Miočić Stošić, dipl.ing.agr.
•    Mr.sc. Dobrila Kraljić, dipl.ing.agr.
•    Robert Duić, dipl.ing.agr.

Na redovnoj Skupštini HDKA, 03. 12. 2008., za člana Upravnog odbora izabrana je  mr.sc. Dobrila Kraljić, dipl.ing.agr. na mjesto Nataše Tiška Vrsalović, dipl.ing.agr. koja je podnijela ostavku. Šesti član Upravnog odbora i dalje nije izabran.

2010.-2014.
08. 06. 2010. održana je Izborna Skupština HDKA. Izabrani su novi članovi Upravnog odbora:
•    Mario Jukić, mag.ing.prosp.arch., univ.spec.oecoing. –  predsjednik
•    mr.sc. Ines Hrdalo, mag.ing.prosp.arch. – potpredsjednica
•    Andrea Knez, mag.ing.prosp.arch. – tajnica i delegatkinja HDKA za IFLA i IFLA Europe
•    Luka Jelušić, mag.ing.prosp.arch
•    Mirjana Miškić Domislić, mag.ing.prosp.arch.
•    Nataša Avakumović, mag.ing.prosp.arch. (do 27. 07. 2012. godine)
•    Barbara Klemar, mag.ing.prosp.arch. (od 27. 07. 2012. godine)
•    Danijela Jurić, dipl.ing.agr. (od 27. 07. 2012. godine)

01.01.2011. Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata postaje članom EFLA-e (European Federation of Landscape Architects).

11.2010. pokreće se prva službena web stranica Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata, www.hdka.hr.

17.4.2011. Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata po prvi puta je obilježilo svjetski mjesec krajobrazne arhitekture. Međunarodni skup održan je u suradnji s Javnom ustanovom „Maksimir“.

27. 07. 2012. održana je Izborna Skupština HDKA na kojoj su izabrane novi članovi Upravnog odbora kao zamjene za članove koji su podnijeli zahtjev za razrješenje te jedan novi član UO, obzirom da je novi statut predvidio 7 umjesto dosadašnjih 6 članova Upravnog odbora. Novoizabrani članovi Upravnog odbora su: Barbara Klemar, mag.ing.prosp.arch. i Danijela Jurić, dipl.ing.agr..

2014.-
15. 09. 2014. održana je Izborna Skupština HDKA. Izabran je novi Upravni odbor u sastavu:
•    Mario Jukić, mag.ing.prosp.arch., univ.spec.oecoing. –  predsjednik HDKA
•    Andrea Knez, mag.ing.prosp.arch. – potpredsjednica HDKA
•    Barbara Klemar, mag.ing.prosp.arch. – tajnica HDKA i delegatkinja HDKA za IFLA i IFLA Europe
•    Danijela Jurić, dipl.ing.agr.
•    Ivana Miletić, mag.ing.prosp.arch.
•    Momir Pavletić Slobođan, mag.ing.prosp.arch.
•    Lana Mesić, mag.ing.prosp.arch.

Darija Perković izabrana je 2016. na mjesto delegatkinje ispred HDKA za IFLA i IFLA-Europe.

29. i 30. svibnja 2014. Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata po prvi puta organizira skup „Krajobraz – krajina – pejzaž 2014.“ u Zagrebu, koji se nakon toga datuma tradicionalno organizira svake godine u suradnji s Udruženjem pejzažnih arhitekata Srbije i Društvom krajinskih arhitektov Slovenije.

4. do 6. lipnja 2015. održan je drugi skup „Pejzaž – krajina – krajobraz 2015.“ u Beogradu i potpisan je „Međunarodni sporazum (Memorandum) o suradnji“ između Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata, Udruženja pejzažnih arhitekata Srbije i Društva krajinskih arhitektov Slovenije.