Skupština HKA usvojila Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju vježbeničkog staža Hrvatske komore arhitekata, kao poticajnu mjeru za zapošljavanje mladih arhitekata bez radnog iskustva
Hrvatska komora arhitekata aktivno se uključila u promicanje poticajnih mjera za mlade arhitekte i njihove mentore, te ovim putem poziva sve poslodavce, ovlaštene arhitekte – mentore da se uključe u program Hrvatskog zavoda za zapošljavanje(HZZ) putem Javnog poziva za podnošenje zahtjeva za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
Skupština Hrvatske komore arhitekata je, na svojoj sjednici održanoj 20.04.2012.g., usvojila Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju vježbeničkog staža Hrvatske komore arhitekata, čime se ostvaruje mogućnost nezaposlenim arhitektima bez radnog iskustva uključivanje u program zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tim Pravilnikom se omogućava izjednačavanje ugovora o radu s ovim i eventualno budućim ekvivalentnim ugovorom, propisanim od tijela državne uprave.
Sukladno Uvjetima i načinima za korištenje sredstava za provođenje mjera za poticanje zapošljavanja putem Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja u 2012. godini Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je, 05.03.2012. god., Javni poziv za podnošenje zahtjeva za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
Model zapošljavanja kandidata za vježbenički staž, kojim mentor ostvaruje poticaje u smislu pokrivanja svih troškova kroz godinu dana, a vježbenik ostvaruje radni staž s upisom u radnu knjižicu, ocijenjen je od strane Hrvatske komore arhitekata kao vrijedno nastojanje na umanjenju pritisaka gospodarske krize.
U tu svrhu još jednom pozivamo što veći broj ovlaštenih arhitekata koji su i poslodavci za odaziv na predmetni Javni poziv.
Vježbenički staž
Izvor: HKA
Obveza obavljanja vježbeničkog staža, za sve kandidate koji žele ostvariti potrebne uvjete za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata, propisana je Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji i Statutom Hrvatske komore arhitekata, a program i način njegova obavljanja uređen je Pravilnikom o obavljanju vježbeničkog staža Hrvatske komore arhitekata (Pravilnik), o čemu Komora, na temelju svojih javnih ovlasti, uspostavlja i vodi Imenik vježbenika kandidata za upis u Komoru (Imenik vježbenika).
Status vježbenika kandidata za upis u Komoru (vježbenik) stječe se upisom u Imenik vježbenika u skladu s propisanim uvjetima, o čemu odluku donosi Odbor za upis Hrvatske komore arhitekata. Kandidatu kojem je odobren upis u Imenik vježbenika izdaje se rješenje i iskaznica vježbenika.
Stručnu praksu vježbenik mora obaviti prema utvrđenim strukovnim područjima. Popis strukovnih područja i metodskih jedinica koje je obavezan proći, kao i svi obrasci kojima se dokazuje uspješno proveden program, dostupni su u Pravilniku i njegovim prilozima.
Vježbenik kroz vježbenički staž pod nadzorom mentora provodi stručnu praksu prvenstveno na stručnim zadacima suradnika u projektiranju, suradnika u nadzoru nad izvođenjem radova, suradnika u urbanističkom i prostornom planiranju, te suradnika u krajobraznom planiranju.
Program stručne prakse vježbenika traje za magistre struke najmanje 2 godine, a za stručne specijaliste struke, najmanje 4 godine.
Mentor za bilo koji stručni smjer tijekom stručne prakse vježbeniku može biti samo ovlašteni arhitekt, s najmanje 5 godina stručnog staža u statusu ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog arhitekta – urbanista ili ovlaštenog arhitekta unutarnje arhitekture, dok mentor vježbeniku kandidatu za upis u Komoru u stručni smjer ovlašteni krajobrazni arhitekt može biti samo ovlašteni krajobrazni arhitekt s najmanje pet godina stručnog staža u statusu ovlaštenog krajobraznog arhitekta.
Propisani komorski postupak za vježbenike čine dva bitna segmenta:
ostvarivanje programa stručne prakse vježbenika, pod nadzorom mentora, u punom radnom vremenu u uredu ili pravnoj osobi u kojoj se provodi vježbenička praksa,
realizaciju programa stručnog usavršavanja u okviru Programa stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih krajobraznih arhitekata, s prikupljenim potrebnim minimalnim brojem bodova definiranim Pravilnikom.
Osim toga, svrha vježbeničkog staža je upoznavanje vježbenika s praktičnim načinom rješavanja strukovnih zadaća, upoznavanje regulative kojom se uređuju pitanja stručnog djelovanja, kao i načela i pravila ponašanja kojih su se, radi očuvanja dostojanstva i ugleda arhitektonske struke, članovi Hrvatske komore arhitekata dužni pridržavati pri obavljanju svoje profesionalne djelatnosti.
Stručnu praksu vježbenik može obaviti u najviše tri ureda / pravne osobe ovlaštene za arhitektonske usluge i / ili krajobrazno planiranje. S tvrtkom, u kojoj mora biti zaposlen i mentor, vježbenik zaključuje radni odnos u punom radnom vremenu.
Tijekom programa stručne prakse vježbenik može imati najviše tri mentora. O svakoj promjeni radnog odnosa za vrijeme provedbe vježbeničkog staža, kao i svakoj promjeni mentora, obavezno je dostavljanje informacije voditelju stručne prakse Komore.
Uspješno proveden propisani komorski postupak za vježbenike nužan je uvjet za polaganje stručnog ispita, nakon čijeg polaganja kandidati imaju formalno pravne uvjete za podnošenje zahtjeva za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatska komore arhitekata.
STRUKOVNA PODRUČJA ZA KANDIDATE ZA UPIS U KOMORU ZA STRUČNI SMJER OVLAŠTENOG KRAJOBRAZNOG ARHITEKTA
I. KRAJOBRAZNO ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE
PRIPREMA I ISTRAŽIVANJE
utvrđivanje ciljeva, interesa i programskog okvira zadatka,
snimanje i inventarizacija postojećih prirodnih i izgrađenih elemenata,
prostorne analize, identifikacija mogućnosti i ograničenja,
izrada konceptnih varijantnih rješenja,
razrada odabrane varijante idejnog rješenja,
prezentacijski materijal: plakat / ppt / maketa / 3D vizualizacije,
sudjelovanje na natječajima (krajobrazno-arhitektonski i urbanistički natječaji).
LOKACIJSKA DOZVOLA I DOZVOLE ZA GRAĐENJE
idejni krajobrazno-arhitektonski projekt,
ishođenje lokacijske dozvole i dozvola za građenje,
glavni krajobrazno-arhitektonski projekt,
troškovnici,
vođenje projekta / koordinacija podprojektanata.
II. IZVEDBA OBJEKATA KRAJOBRAZNE ARHITEKTURE
IZVEDBENI PROJEKT
izvedbeni nacrti,
razrada presjeka i detalja,
troškovnici,
vođenje projekta / koordinacija podprojektanata.
PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAĐENJA
specifikacije,
terminski planovi,
projektantski nadzor,
stručni nadzor izvedbe po fazama (od pripremnih do završnih parkovnih i instalaterskih radova),
tehnički pregled.
III. URBANISTIČKO I PROSTORNO PLANIRANJE
URBANISTIČKO PLANIRANJE
analiza važećih prostornih planova u svrhu provedbe i primjene u urbanističko-arhitektonskom rješenju,
snimanje i inventarizacija prostora,
prostorne analize i ispitivanja,
sistematizacija i komparacija ulaznih podataka,
zaštitno-okolišni čimbenici,
područja posebnih ograničenja u korištenju,
izrada studija i / ili varijantnih rješenja,
izrada idejnog urbanističkog projekta ili urbanistički natječaj.
PROSTORNO PLANIRANJE
PRIPREMNA ETAPA
snimanje i inventarizacija prostora,
analize i ispitivanja, sistematizacija ulaznih podataka, ograničavajući čimbenici,
izrada studije i / ili varijantnih rješenja.
PREDKONCEPCIJSKA ETAPA
sistematizacija svih ulaznih podataka,
etapa prednacrta plana za prethodnu raspravu,
ETAPA IZRADE PLANA
izrada grafičkog dijela plana,
izrada tekstualnog dijela plana i provedbenih odredbi,
javna rasprava i javni uvid.
ZAVRŠNA ETAPA UOBLIČAVANJA PLANA U DOKUMENT
odgovori na primjedbe,
mišljenja nadležnih tijela,
finalizacija izrade plana.
IV. KRAJOBRAZNO PLANIRANJE
1. 1. VREDNOVANJE KRAJOBRAZA (PPŽ, PPPPO, PPUG/O, GUP)
samostalno vrednovanje
– za razvoj (potencijali za korištenje prostora)
– za zaštitu (potencijalne degradacije radi korištenja prostora).
KRAJOBRAZNI PLAN (PPŽ, PPPPO, PPUG/O, GUP)
utvrđivanje uvjeta, problema i trendova,
opredjeljivanje za strateške ciljeve,
identifikacija komponenti krajobraza,
sistematizacija prostornih podataka,
krajobrazno-prostorne analize: privlačnost za razvojne i primarne djelatnosti,
analize negativnih utjecaja na okoliš,
pogodnost prostora za razvojne djelatnosti i korištenje prirodnih resursa,
izrada varijanti i analiza konflikata u okvirima krajobraznog plana,
izrada krajobraznog plana,
javna rasprava i javni uvid.
KRAJOBRAZNI PLAN (UPU, DPU)
utvrđivanje problema i / ili mogućnosti,
opredjeljivanje za strateške ciljeve,
identifikacija komponenti krajobraza,
sistematizacija prostornih podataka,
krajobrazno-prostorne analize: razvojne i zaštitno-okolišne kao podloga za izradu varijanti UPU-a i / ili DPU-a,
ocjena i odabir najpovoljnije varijante.
ZAŠTITNO-OKOLIŠNO PLANIRANJE
rezervatno planiranje, tipologija krajobraza,
strateška i projektna procjena utjecaja na okoliš.
Podijeli: