Povodom Svjetskog dana mira, 21. rujna, s radom je započeo Virtualni muzej Dotrščina (www.dostrscina.hr).

Tim povodom u zagrebačkom Spomen-parku Dotrščina predstavljena je privremena krajobrazna intervencija.
Spomen-park Dotrščina mjesto je najvećeg masovnog zločina u modernoj povijesti Zagreba. Tijekom fašističke okupacije od 1941. do 1945. godine, od strane fašista ubijeno je oko 18 000 Zagrepčana i Zagrepčanki te građana iz okolice Zagreba, od kojih je nekoliko tisuća strijeljano na području Dotrščine. Dosadašnji broj žrtava utvrđen je znanstvenim istraživanjima koja nisu završena, pa broj nije konačan.

 

 

KARTA PARKA

Pretpostavlja se da je na Dotrščini ubijeno oko 7000 osoba pa se intervencija sastoji od 7000 elemenata kako bi se vizualno i na simbolički način neposredno predočila veličina tragedije koja je danas gotovo zaboravljena.

Radi se o 7000 bijelih vrpci, od kojih je svaka privezana oko jednog stabla, a simbolizira po jednu žrtvu.  Spomen-park Dotrščina uređen je 1960-ih po krajobraznom rješenju arhitekta Josipa Seissla i suradnika i najveći je zagrebački gradski park.  Područje Spomen-parka Dotrščina proglašeno je spomenikom kulture RH.
U okviru parka nalazi se pet monumentalnih spomenika, radovi istaknutih hrvatskih likovnih umjetnika: Vojina Bakića (dva rada) , Branka Ružića, Stevana Luketića i Koste Angelija Radovanija.
Paralelno s događanjima na prostoru parka, u javnom prostoru Trga bana Jelačića može se razgledati i prvi postav Virtualnog muzeja Dotrščina na temu “Pisci i publicisti ubijeni na Dotrščini” čija je autorica Nataša Mataušić, muzejska savjetnica Hrvatskog povijesnog muzeja.
Virtualni muzej Dotrščina zamišljen je kao kontinuirani projekt čiji će se postav nadograđivati, a svake godine predstavljati u javnom prostoru grada, te putem privremenih intervencija u javnom prostoru parka, odabranih putem javnog natječaja koji bi trebao biti raspisan početkom svake kalendarske godine.
Idejni autor koncepta Virtualnog muzeja Dotrščina je Saša Šimpraga, a projekt se provodi u okviru Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.
Za vizualni identitet Muzeja zaslužni su Niko Mihaljević i Petra Milički.