Javni odgovor dr.sc. Brune Šišića, krajobraznog arhitekta, na komentar na njegov članak: „Golf park Dubrovnik“ – negacija krajobrazne autentičnosti Dubrovnika

Objavljujemo javni odgovor dr. sc. Brune Šišića na komentar gdin. Kusalića na temu Golf parka na Srđu.

 

Poštovani gospodine Kusaliću,

nemoralno bi bilo da ne pokušate dobro braniti posao za koji ste plaćeni i nema razloga da biste se toga trebali sramiti, samo ako pošteno postupate. To Vam nijesam ni predbacio. Ali, vjerujte mi, ni ja se nemam ni za što sramiti.

Da! Bio sam suradnik-koautor za krajobraz na  PPUG  i  GUP-u  Grada Dubrovnika, ali  1999/2000.g., kako sam Vam već naveo u prethodnom e-mailu.

Međutim, ako Vi decidirano tvrdite  da sam u GUP-u iz 2005.g. naveden kao konzultant (što nije isto što i  suradnik-koautor), o čemu do Vašeg e-maila nijesam imao pojma, vjerojatno je to istina. No kako ja apsolutno nikakve veze nijesam imao, jer sam sigurno namjerno bio zaobiđen  u stvaranju GUP-a  iz 2005.g. , smatram da  me poduzeće „URBOS“ iz Splita koje je nastavilo i poslije 2001.g. raditi za Grad Dubrovnik, bez moga znanja navelo kao konzultanta koristeći se  mojim podacima iz onog ranije pripremljenog  GUP-a:  o povijesnim vrtovima, povijesnoj vrtnoj zoni, prirodi Petke, Lokruma, Rijeke dubrovačke, otoka  i sl.,  premda uslugu navodnog konzultanta  za taj GUP  nije  ni ugovorilo ni  platilo !

Iako Vi po prirodi svoga posla kao  prokurist ,vidim, trudite se striktno iščitavati neke službene dokumente, ne biste li me u ovom slučaju  pokušali na neki način diskvalificirati  ili smesti. Onda, dragi gospodine,  kad je riječ o problemima  krajobraza  ne zaboravite da nijeste kvalificirani za donošenje valjanih sudova ni o krajobraznom oblikovanju , ni preoblikovanju, ni o ocjenama stručne kritike jednog iskusnog i k tome  autohtonog krajobraznog arhitekta.

Ali upravo zato što nijeste kvalificirani za ovo područje, nažalost, upali ste u vlastitu zamku. Naime, začudno je da ste meni izravno  uputili apsurdnu poruku, koja  doslovno glasi: „ da ste  bez ikakve kritike prihvatili materijale koje su vam servirali ( mogu pretpostaviti tko) i na takav način doveli u pitanje Vaš ugled“, kao i to da biste bili, kad ne biste imali obzira prema mojim godinama,   još izravniji u kritici mog članka, kako doslovno  kažete „ koji doista nema veze sa materijom koju opisujete“. Apsurdna tvrdnja, bolje rečeno besmislica koju plasirate, ne bi li obezvrijedili u ovom slučaju moju profesionalnu razinu.  

Pa Vi kao da ste doista pali s Marsa, oprostite ali moram tako reći. Kao da ni nijeste pročitali moj članak, o kojemu raspredate ?! Ili hoćete na svaki način imputirati mi nešto čega nema.

Nema tu nikoga drugog, g. Kusaliću, osim Vaše  firme. Ona mi je  pružila materijale   na koje se izravno referirala  moja stručna  kritika.  To sam naveo već uz početak  svoga članka  napisavši  da  imam potrebu  iznijeti sud o onome  što sam o Golf parku Dubrovnik saznao putem slikovnih prikaza koje je upravo  Golf park postavio  na Internetu.  Slikovne prikaze stavili ste sami, jer su tekstovi …..bla,bla, bla…, a htjeli ste da se slikama prikazanom novom uređenju svatko divi, odnosno, računajući da će gledajući slike, svatko  razumjeti što mislite  učiniti. A mene je, iskreno,  kad sam slike  vidio,  muka uhvatila. I to je razlog da sam s  nekoliko tih slika popratio svoj tekst  kako bi čitatelji mene i moje argumente što bolje razumjeli !

Doista, nema rječitijeg i stvarno neoborivog  dokaza  za moj zaključak da se  provedbom prikazanog  Golf parka Dubrovnik negira krajobrazna autentičnost Dubrovnika.  To potvrđuju silni hektari sočno-zelenih travnjačkih tratina, koje nećete naći na izrazito krškim predjelima. A da i ne spominjemo  gdje kod nas možete susresti jezera i jezerca na procjednim kraškim visoravnima?

Dragi gospodine, ja sam tijekom mnogogodišnjeg rada na oblikovanju i uređivanju krajobraza, osobito onih u dubrovačkom kraju, stvorio svoju stručnu doktrinu, koje sam se držao i prema  kojoj ovim pojavnostima u ovdašnjim krajobrazima nema mjesta. O tome se može pročitati u nizu mojih radova.

S poštovanjem,
dr.sc. Bruno Šišić, Dubrovnik

Dubrovnik, 27. 03. 2013

 

 

Poštovani dr. Šišić,

uz osobito štovanje prema Vama i Vašem radu, naročito s obzirom da ste i sami bili angažirani kao konzultant prilikom pripreme za izradu prostornih planova (GUP grada Dubrovnika) temeljem koji je izrađen projekt (okupacija kako pišete) za Golf Park Dubrovnik, teško je shvatiti ovaj Vaš tekst, a još manje povezati ga sa ilustracijama u njemu.

Kao objašnjenje svojeg komentara prilažem link:

http://www.golfparkdubrovnik.hr/informacije-o-projektu/dokumenti-za-download/c311/

na kojem se mogu pogledati dokumenti iz projektne dokumentacije za Golf Park Dubrovnik, a iz kojih je vidljivo kako vaš tekst uključujući i ilustracije u njemu, nema baš nikakve veze sa oni što je planirano.

S poštovanjem,

Ivan Kusalić

 

 

 

 

„GOLF PARK DUBROVNIK“ –
NEGACIJA  KRAJOBRAZNE AUTENTIČNOSTI DUBROVNIKA                     

dr. sc. Bruno Šišić, krajobrazni arhitekt, Dubrovnik

Pretpostavljam  da su svojoj investiciji na visoravni brda Srđ ponad Dubrovnika  poduzetnici promišljeno dali neutralan naziv „Golf park Dubrovnik“  vjerojatno smatrajući to prihvatljivom porukom, koja ističe  prožetost prostora uređenim parkovnim zelenilom i rekreativnim sadržajima.

Već punih šest desetljeća još uvijek  se  profesionalno zanimam za javne i druge prostore u zelenilu Dubrovnika,  dubrovačkog kraja pa i širih južnojadradranskih prostora . Uz raznoliku krajobraznu problematiku posebno sam se  bavio i izučavanjem  značajki prirodnog okruženja i  prirodnih staništa  na kojima su pojedini zeleni objekti  ponikli.

Pošto u dosadašnjim raspravama  o ovom za dubrovačke  prostorne  relacije  golemom i neobičnom  investicijskom projektu na Srđu nisam  primijetio stručni osvrt na  krajobrazno-oblikovni   aspekt  investicije, osim studija o vizualnim  utjecajima na sliku grada s posebnim naglaskom na  potrebu  zabrane izgradnje objekata    duž ruba vrha padine Srđa , čime bi bile narušene  vizure na  prostore grada,  osjetio sam potrebu  iznijeti sud o onome što sam  o tome saznao putem slikovnih prikaza na portalu Golf-parka

U ovom slučaju primarno treba imati pred očima i  posebno značajnu činjenicu da je visoravan Srđa  ustvari  integralni  dio  najužega  gradskog prostora  Dubrovnika.

(slika: Jadran,atlas i vodič,Zagreb,1975

Da bi se  moglo suditi  o stupnju  zadiranja  u zemljište na prostorima  visoravni Srđa, trebalo bi imati na raspolaganju  kotni plan  uređajne osnove  ovog golf-parka  radi uspoređenja s  izvornim  stanjem  prostora,  a radi egzaktnog  uvida   u to kakve će i koliko će opsežne promjene trebati obaviti na modeliranju zemljišta.
No poznavajući karakter krškog terena visoravni Srđa , a prema prikazanim motivima uređenih prostornih sekvenci, može se pretpostaviti da  taj opsežni zahvat neće biti moguće ostvariti bez jačeg zadiranja  u prirodno stanište većeg dijela  investicijom  zahvaćenog prostora , kako bi ga se prilagodilo namjeni kako za  zamišljeno uređenje  golf-igrališta, tako  i za  gradnju vila i apartmana.

Već u prvoj fazi izvedbe,  zemljište tipičnog  surovog  krškog  terena  kao što je visoravan na Srđu  bit će potrebno temeljito preoblikovati u svrhu stvaranja   fino  ispeglanih   golfskih terena dugih na stotine metara i dovoljno širokih,  kao i radi uređenja prostranih vrtova vila i  drugih zdanja sa  svojim okolišem.  Sve to obavit će  teška  mehanizacija  sa svrhom  uobličavanja  kamenjarske  morfologije  terena postizanjem  projektiranih kota  površinskog  sloja, a nakon toga moći će uslijediti formiranje plodnog sloja i konačno uređivanje.

Konsekvence preoblikovanja terena na najvećem dijelu prostora  rezultirat će  potpunim uklanjanjem zatečenih nižih biljnih elemenata i sječom  postojećeg višeg grmlja i drveća kao sastojina   vegetacijskog pokrova  sastavljenog  u cjelosti od autohtonog bilja otpornog na sunce, vjetar i sušu.

Jedan od značajnijih lokaliteta ,  koji se na visoravni Srđa i sada ističe obraslošću grmljem i drvećem, posebno  dubom ( hrastom meduncem – Quercus pubescens),  poznat je pod nazivom Dubrave.  Naziv tog lokaliteta potsjeća na poznati podatak  da se u najranijim vremenima  po osnivanju Grada  ovo brdo zajedno  sa svojom  visoravni nazivalo Dubrava. Brdo je  kasnije  prozvano  Srđ, po kapeli Sv. Srđa i Bakha  koja se nalazila na njegovu vrhu.   I u ovoj prigodi  vrijedno se toga sjetiti  , jer  se zna da je  naspram romanskom nazivu  Ragusium,   naš grad  po  tom   brdu  još u dalekoj prošlosti   dobio  i  svoje  slavensko   ime – Dubrovnik    (Foretić,V.,1980.).

Neophodno je također naglasiti da je visoravan Srđa,  uz to što pretstavlja  prirodnu vrijednost  od posebnog značenja za prostor grada ( a tako je bila tretirana još od prvih urbanističkih planova Dubrovnika),  pretstavlja i njegov  jedini slobodni rezervni prostor  za moguće sutrašnje razvojne potrebe.  To značenje može se  ilustrirati i stvarnim  primjerom,  koji je danas  nepoznat mlađoj i srednjedobnoj generaciji stanovnika Dubrovnika.

Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća uprava tadašnjih željeznica zatražila je  da  Dubrovnik  radi zadovoljavanja svojih potreba preuzme financiranje  uskotračne željezničke pruge Sarajevo-Dubrovnik.  Mogući gubitak jedne važne kopnene prometne veze u gradu nije bio  dobro prihvaćen.  To je uvjetovalo da se  ozbiljno bilo počelo razmišljati i  o  mogućnost izgradnje kraka za normalnu  širokotračnu željeznicu kao najsigurnije  i najjeftinije  prijevozno  sredstvo, kojim bi grad bio povezan i sa zemljama srednje Europe. Smatrajući da  terminal nove širokotračne željeznice  ne bi bilo  moguće ostvariti na prostoru  bivše željezničke postaje  na Kantafigu, tražeći novo rješenje  za njegov smještaj u sklopu gradskog prostora  , vrlo ozbiljno je predlagano da to bude na prostoru  Srđa, pozadi  između Žarkovice i Bosanke. Kako međuvremeno  do nagodbe nije bilo došlo, pruga  je ukinuta 1976.g .  Pogoršanjem općih prilika željeznica je s vremenom u Dubrovniku bila zaboravljena. No ostao je poučan primjer, kako se na visoravan Srđa  može računati pri rješavanju i nekih nasušnih problema grada.

No kad je riječ o aktualnoj  investiciji  izgradnje „Golf-parka Dubrovnik“  dubrovačka  javnost  ostala je neugodno zatečena i s opravdanjem je burno reagirala,  kada se doznalo da je planirano golf-igralište na Srđu s  prvotnih 100 ha površine, koju je trebalo zauzeti,  na neobjašnjiv način  povećano na 350 ha,  a možda i znatno više , što bi se dalo naslutiti po prikazu GOLF RESORTA  obilježenog crvenom značkom na tlocrtu Srđa. To znači okupiranje najznačajnijeg dijela  ove gradske visoravni , čime se onemogućuje u budućnosti pojavu   nekog drugog sadržaja možda od vitalne  potrebe za  ovaj  grad.

Ustvari, na sasvim  mutan način jednim potezom učinjen je megalomanski skok   sa 100 na 350 ha, čime je  investitoru neočekivano  omogućeno    da   golf-destinaciju pretvori  u čistu nekretninsku  operaciju, kako jasno  pokazuje  i crtež visoravni Srđa,  što razgolićuje pravu motivaciju investitora, ali  i  vlasti koja je tome kumovala.

No ne samo da je prekomjerno širenje ovog  zahvata onemogućilo korištenje  visoravni Srđa za moguće sutrašnje potrebe grada , već je zauzimanje   njezina najvećeg dijela iz temelja zaoštrilo odnos  tog zahvata prema  očuvanju krajobrazne autentičnosti na dominantnom dijelu visoravni. Od jednog kilometra četvornog površine (100 ha), vjerojatno  na ravnijem lokalitetu zvanom „Polje“ pokraj sela Bosanka,  zahvat se odjednom protegao  na tri i pol kilometra četvorna (350 ha), a  spominje  se  i veća brojka. U stvarnosti to će značiti  da će mehanizacija zarovati naveliko po kršu Srđa, kako bi izradila brojna golf-igrališta  položena uzduž i poprijeko visoravni.

Kad je o krajobrazu visoravni Srđa  riječ ,  urodit će to  temeljitom promjenom njegova karaktera.  Pri tome je od prvorazrednog značenja činjenica,  da će sva igrališta sa  međuprostorima , kao i veći djelovi prostranih vrtova za 250 vila i drugih zdanja,   biti prekriveni biljnim pokrovom  sočnozelene  travnjačke tratine. A sočnozelena travnjačka tratina je krajobrazno-oblikovna komponenta,  koja je potpuno strana dubrovačkim pa i dalmatinskim krškim  krajobrazima.  Protegnuta   s jedne na drugu stranu opore krške visoravni, sa stajališta poštivanja krajobrazne autentičnosti  ta travnjačka tratina  ovdje je apsolutno neprihvatljiva, jer pridonosi gubitku krajobrazne autentičnosti visoravni Srđa, čime se kvari i krajobrazna  autentičnost ukupnog  gradskog  prostora Dubrovnika.

Na taj način  grubo se ignoriraju   temeljne preporuke   naših i međunarodnih dokumenata na planu zaštite prirode i okoliša,  koji  služe usmjeravanju prostornog uređenja i očuvanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti.  U  njima se uz biološku raznolikost posebno  ističe  i  izuzetno značenje čuvanja autentičnosti krajobraza.

Tkogod je prošao čitavim dubrovačkim krajem,  s njegove istočne ili zapadne strane, nije mogao naići na svjetlozelene travnjačke  proplanke  ili  sočne travnate pašnjake  kao što je to u nekim kontinentalnim  brdskim predjelima ili napr. u Engleskoj, jer takvi ne postoje u  krajobrazima ovdašnje opore krške prirode.  Prema tome, onim što bi se trebalo dogoditi na Srđu unosi se u dubrovački prostor nešto posve neprilično njemu, neovisno o tome, što to nekome  samo  po sebi može i lijepo izgledati.  Primarno je da se   time  krivotvore  vrijednosti  dubrovačkih  krajobraza, onemogućuje se doživljaj  autentičnog ambijenta,  a to bi ujedno trebala biti i jedna od temeljnih turističkih vrijednosti.  Od epske oporosti autentičnog krajobraza dubrovačkog kraja  pretvorbom se dobiva patvoreni , sladunjavi   krajobrazni isječak , što se može tretirati i kao čista krajobrazna prevara.

No kad je riječ o investiciji „Golf park  Dubrovnik“ na Srđu,  u pogledu promjena  krajobraznog karaktera tu još nije kraj.  Pridružuje se još jedna sasvim neočekivana krajobrazna patvorina   transponirana  u tako  iskvareni krajobraz visoravni Srđa.    Na suhoj i procjednoj krškoj visoravni  planirano je među sočnozelena travnata  polja golf-igrališta  izvesti i još nekoliko dužih ili kraćih, užih ili širih  vodenih akumulacija, umjetnih jezera i jezeraca.  Predviđa se formiranje krajobraza dijametralno suprotnih karakteristika, od onog prirodnog.

Dakle, investicija „Golf park Dubrovnik“  sa  stajališta  značajki i obilježja  krajobraza, u kojemu se ovakav zahvat ima namjeru provesti, takva je da će provedbom  iznakaziti izvorni krajobraz do neprepoznatljivosti, što govori o krivotvorenju krajobraza  velikih razmjera i to u Dubrovniku, u gradu svjetske reputacije, kojega rese kulturno-povijesne i prirodne vrijednosti po kojima je u svijetu poznat  i koje uz sve  nepriličnosti  urbanizacije i izgradnje  koje su se
dogodile tijekom zadnjih desetljeća, još uvijek posjeduje naglašenu  atraktivnost ne samo stare gradske  jezgre, nego i svog najšireg gradskog prostora .

Prema tome,  sa stajališta  očuvanja, zaštite i promicanja krajobrazne  autentičnosti Dubrovnika  prikazani „Golf park Dubrovnik“  ovakvog opsega bitno će narušiti dubrovačke prirodne i ambijentalne vrijednosti koje su  beskonačno vrednije od navodne naknade za obeštećenje troškova investitora.

I sada postavlja se  pitanje:
što Dubrovnik znači Hrvatskoj  i zaslužuje li  nešto kvalitetnije od toga što mu se ovim kukavičjim jajem nudi ?

Treba imati u vidu da je  Dubrovnik tijekom 20 st. postao  najpoznatija  hrvatska vrijednost  uopće,  suvremenim rječnikom rečeno –  najpoznatiji hrvatski  brend  u svijetu,  našavši se ne samo sa svojom starom jezgrom  nego sa znatno širim područjem uokolo nje i zajedno s Lokrumom  na UNESCO-ovoj listi zaštićenih spomenika.

*******************

Za kraj.   Oni koji se danas čude uspjehu  referenduma u Dubrovniku, zaboravili su da su Dubrovčani odradili  probnu vježbu uspješnim mirnim javnim prosvjedom u prosincu 2007.g., prvim još od davnih dana prije drugog svjetskog rata, spriječivši tako rušenje monumentalnog stabla azijskog platana ( Platanus
orientalis ) i dalje rušenje kuća prema tzv. projektu osuvremenjivanja Brsalja.   Spriječeno je bilo dalje uništavanje povijesne urbanističke matrice vrtnog predgrađa Dubrovnika, po  čemu   je Dubrovnik također , a ne  –  kako neki misle –  samo  po staroj gradskoj jezgri, jedinstven.

Dubrovnik,  14. ožujka 2013.g.