U povodu Svjetskog dana voda Javna ustanova „Maksimir“ i Agencija za zaštitu okoliša organiziraju u nedjelju, 17. ožujka, od 11 do 16 sati prigodan program za posjetitelje parka Maksimir.

Javnosti će biti predstavljena publikacija „Priroda je (i) u gradovima“, koja je nastala u suradnji ove dvije ustanove, a koja prikazuje svu raznolikost flore i faune u Parku Maksimir, kao i blagodati ovakvog ekosustava u središtu grada. Promocija i kratka konferencija za medije održat će se restoranu Maksimir u 11 sati, a na njoj će govoriti ravnatelji Maksimira Saša Banić i Agencije prof.dr.sc. Neven Voća.

U istome će prostoru biti postavljena izložba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja pod nazivom „Zapisano u vodi“, a čvršću stranu vode prikazat će umjetnik Dražen Kuharović koji će u parku uživo izrađivati skulpture od leda. Program će obogatiti i dvije osnovne te jedna srednja zagrebačka škola čiji će učenici vršiti pokuse s vodom odnosno predstaviti svoje radove na otvorenome.

Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka. Tom prigodom održavaju se konferencije i seminari vezani uz odabranu temu kojom se daje naglasak određenom aspektu važnosti voda.

Odlukom Generalne skupštine UN-a 2013. godina proglašena je Međunarodnom godinom suradnje u području voda („International year of water cooperation“) u kojoj se nastoji podići svijest o mogućnostima za povećanje suradnje s jedne strane te izazovima sve većih potreba za pristup vodi s druge strane.

U okviru aktivnosti za obilježavanje Svjetskog dana voda promicat će se suradnja na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini koja je nužna za održivo upravljanje vodama, odnosno za postizanje ravnoteže između različitih potreba i prioriteta. To podrazumijeva integralno upravljanje površinskim i podzemnim vodama čime se, među ostalim, osigurava dovoljna količina vode zadovoljavajuće kakvoće za postojeće i razvojne potrebe svih korisnika, vodeći pri tome računa o prirodnim mogućnostima, odnosno o obnovljivosti resursa.

Međunarodna suradnja u području voda dobila je pravni okvir 1992. godine usvajanjem Konvencije o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera ( Helsinška konvencija ) koja je donesena s namjerom jačanja nacionalnih mjera za zaštitu i održivo upravljanje prekograničnim vodama. Njome se potpisnike obvezuje na prevenciju, kontrolu i smanjenje prekograničnog utjecaja, na razumno i nepristrano korištenje prekograničnih voda i na održivo upravljanje. Konvencija uključuje odredbe o monitoringu, istraživanju i razvoju, sustavima upozorenja, međusobnoj pomoći, razmjeni informacija te dostupnosti informacija za javnost. Iako je u početku bila zamišljena kao regionalni instrument, Konvencija je dopunjena 2003. godine, čime postaje globalni pravni okvir za prekograničnu suradnju. 1992. godine donesen je Protokol o vodi i zdravlju, prema kojem je zaštita ljudskog zdravlja jedna od osnovnih zadaća vodnoga gospodarstva.

Suradnja u području voda – Europa i Hrvatska

Čista voda neprocjenjiv je prirodni resurs koji postaje sve značajnije strateško i gospodarsko pitanje. Dobra međunarodna suradnja u području voda doprinosi zaštiti prekograničnih vodnih resursa, a time i zaštiti interesa države.
Činjenica da Hrvatska dijeli svoje najveće vodotoke sa susjednim zemljama čini prekograničnu suradnju na zaštiti vodotoka osobito važnom te sa sobom povlači i podijeljenu odgovornosti za njihovu zaštitu i održivo upravljanje.

Prema podacima Europske komisije 60% teritorija Europske unije leži na prekograničnim vodnim područjima. Na razini Europske unije 2000. godine usvojena je Okvirna direktiva o vodama kao krovna „vodna“ direktiva.

Republika Hrvatska je usvojila Helsinšku konvenciju Zakonom o potvrđivanju Konvencije o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera te je članica Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR), koja je osnovana temeljem Konvencije o zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav (Sofijska konvencija) i Međunarodne komisije za sliv rijeke Save ( http://www.savacommission.org ) koja je osnovana na temelju Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save.

Republika Hrvatska stranka je Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja (Barcelonska konvencija) te članica Mješovite komisije za zaštitu voda Jadranskog mora i obalnih područja koja je osnovana temeljem Sporazuma o suradnji na zaštiti voda Jadranskog mora i obalnih područja od zagađivanja.
Međudržavni vodni i vodnogospodarski odnosi rješavaju se u okviru bilateralnih sporazuma sa susjednim zemljama Mađarskom, Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, a u pripremi je donošenje takvog sporazuma s Republikom Srbijom.

Prikupljanje i dostupnost podataka o vodama – uloga Agencije za zaštitu okoliša

Prema odredbama Okvirne direktive o vodama, koja je ključni dio EU legislative na području voda, sve države članice EU dužne su izrađivati i nadograđivati nacionalne Planove upravljanja vodnim područjima s ciljem postizanja cjelovitog upravljanja vodama diljem Europe. U kratkom razdoblju koje prethodi ulasku Hrvatske u EU intenzivirane su aktivnosti na provedbi zahtjeva Okvirne direktive o vodama, kao i ostalih „vodnih“ direktiva.

Agencija za zaštitu okoliša kontinuirano radi na prikupljanju, obradi i publiciranju podataka vezanih uz kakvoću i zaštitu voda i u svom radu intenzivno surađuje s nacionalnim i međunarodnim institucijama. Tijekom 2012. godine nastavljena je suradnja Agencije s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode na izvještavanju o kakvoći mora za kupanje te su Europskoj agenciji za okoliš (EEA), u skladu sa zahtjevima Europske komisije, dostavljeni podaci o kakvoći mora u sezoni kupanja 2012. U suradnji s Hrvatskim vodama i uz suglasnost nadležnog Ministarstva poljoprivrede, dostavljeni su i podaci o kakvoći voda za kupanje na kopnu u sezoni kupanja 2012.
Dostupno na http://cdr.eionet.europa.eu/hr/eu/colsxzqg/envungwmw

Zahvaljujući uspješnom nastavku suradnje s Hrvatskim vodama, Institutom za oceanografiju i ribarstvo te Državnim hidrometeorološkim zavodom, Agencija redovno u EEA dostavlja godišnje setove podatka o kakvoći i količini voda.
Dostupno na: http://cdr.eionet.europa.eu/hr/eea