1POSTOZAGRAD volonterska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra, pokrenula je akciju za očuvanje potoka Černomerec, potaknuta javnom raspravom kojom je najavljeno i planirano nadsvođenje dijela otvorene trase potoka Črnomerca na potezu Zaprešićke ulice.

Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, uključit će se u ovu vrijednu inicijativu i u dogovoru sa inicijatorima iz udruge 1posto za Zagreb, organizirat će radionicu za odrasle i djecu na temu očuvanja potoka.

Ovim putem pozivamo sve zainteresirane krajobrazne arhitekte za uključivanje u ovaj projekt da se jave najkasnije do 5.6.2017. na službeni mail hdka@hdka.hr.

Radionica za djecu bi se organizirala najkasnije do 15.6. obzirom na trajanje školske godine.

U nastavku molimo više pročitajte o inicijativi ili na linku.

Upravni odbor HDKA

 

 

Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet
Odjel za prostorno uređenje
Središnji odsjek za prostorno uređenje
Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode
Inspekcija zaštite prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Državni zavod za zaštitu prirode

Zagreb, 26. travnja 2017.

Predmet: Nadsvođenje potoka Črnomerca

Poštovani/a,

pozivom na javnu raspravu najavljeno i planirano nadsvođenje dijela otvorene trase potoka Črnomerca na potezu Zaprešićke ulice štetno je iz više razloga, pa ovime tražimo da se projekt nadsvođenja potoka zaustavi te da se postojeći zeleni koridor u cjelosti sačuva kao izuzetno bitni dio zelene infrastrukture Zagreba.

Istovremeno predlažemo te da se, uz očuvanje prirode, krene s dodatnim i nužnim uređenjem javne šetnice uz potok Črnomerec na čitavom potezu od Medvednice do Save.

Argumenti u prilog zaustavljanja štetnog projekta nadsvođenja potoka, odnosno očuvanja zelenog koridora su sljedeći:

– urbanistička i ekološka važnost zelenog koridora i otvorenog i uređenog vodotoka potoka Črnomerca daleko nadmašuje možebitnu vrijednost planirane ulice.

– postojeće kolne komunikacije u obližnjoj Cankarevoj, Szabinoj i Zagrebačkoj cesti dovoljne su, odnosno pretvaranjem Zaprešićke ulice u prometnu ulicu ne bi se bitno ili uopće doprinijelo rasterećenju prometa. Položaj, važnost i dužina planirane ulice je zanemariva, a važnost zelenog koridora u kontekstu zelene infrastrukture Zagreba, prirodnog staništa i integralnog dijela javne šetnice uz potok – mora imati prednost.

– predmetni blok i kvart nema nijedan drugi javni parka, odnosno šetnica uz potok funkcionira kao javni park kvarta te je utoliko očuvanje zelene zone još važnije i imperativ je sačuvati je.

– otvorena trasa potoka Črnomerca jedna je od rijetkih koja još uvijek ima ogromni potencijal povezivanja sjevernih dijelova grada sa Savom putem gotovo neprekinutog zelenog koridora (trasa potoka je otvorena i kroz posjed Plive južno od Prilaza baruna Filipovića, no u tom kratkom segmentu je nedostupna za javnost, što nije nepremostiva prepreka definiranju cjelovitog koridora, odnosno nadsvođena je tek na dvije kratke dionice, sjevereno od Ilice i kod Remize, a koje u perspektivi treba ponovo – otvoriti).

– predmetna lokacija u Zaprešićkoj ulici, kao vrlo vrijedna zelena zona, stanište je niza životinjskih vrsta: rijetko je stanište ribljih vrsta u gradu. Stanište je niza vrsta ptica poput čaplji, pataka, pastirica te vodomara. Uz potok se mogu opaziti i razni sisavci npr. lisice, kune i lasice. Od beskralježnjaka ističu se vilin konjici te druga vretenca, pčele, leptiri, krijesnice i vodencvjetovi, koji su također značajno zastupljeni. Uz njih, na lokaciji obitavaju i livadne i zidne gušterice, nekoliko vrsta žaba i sljepić.

– neke od navedenih vrsta zaštićene su životinjske vrste u RH. Strogo je zabranjena svaka radnja kojom je se ometa i uznemiruje zaštićene vrste u njihovom staništu. Izgradnja (nepotrebne) ulice na staništu nekoliko zaštićenih vrsta radikalno bi i potpuno poništila njihovo stanište, odnosno nadsvođenjem potoka došlo bi do potpunog poništenja staništa i mnogih od vrsta na tom području. Utoliko je svaka betonizacija na tome potezu izričito protivna pozitivnim zakonskim propisima, odnosno bila bi ilegalna i podložna zakonskim sankcijama. Značenje postojećeg zelenog koridora izuzetno je bitno za životinjski svijet u Zagrebu i iz razloga što povezuje i već previše fragmentirana staništa. Zato je negovo očuvanje izuzetno važno za zaštitu ne samo svih spomenutih već i drugih divljih životinjskih, a napose onih koje su zakonom zaštićene.

– u trenutku kada se u mnogim europskim gradovima planiraju i izgrađuju cvjetne „autoceste“ za potrebe pčela koje izumiru, ovdje se takav već postojeći koridor sada planira potpuno uništiti, što se mora zaustaviti jer predstavlja nazadni i nestručni način planiranja grada.

– Grad Zagreb već provodi i projekt „Divlji život grada (ili suživot s divljim životinjama)“ pa je namjera nadsvođenja potoka i u suprotnosti s tekućim aktivnostima na nihovoj zaštiti.

– sjeverni dio Zaprešićke ulice GUP-om je definiran kao zaštićeno arheološko područje.

– nadsvođenje potoka u suprotnosti je sa suvremenim praksama razvijenih europskih i svjetskih gradova gdje se očuvani otvoreni vodotoci čuvaju, odnosno trend je obrnut: ranije nadsvođeni vodotoci se otvaraju jer predstavljaju izuzetnu urbanu vrijednost, doprinos ekološkim aspektima života u gradu te je takva praksa općenito u skladu s održivim razvojem. Osobito zanimljiv primjer je potpuna revitalizacija potoka i uređenje zelenog koridora i javnog šetališta u središtu grada Seula (više ovdje), odnosno niz primjera u europskim gradovima kao što su Leuven (Belgija), Aachen (Njemačka) itd. Upravo takve prakse trebale bi biti uzor Zagrebu.

– mreža otvorenih vodotoka potoka je urbana osobitost i komparativna prednost Zagreba u usporedbi s mnogim drugim gradovima. Tu prednost treba afirmirati, a ne zatirati nepotrebnim nadsvođenje važnog dijela trase postojećeg šetališta uz potok i važnog zelenog koridora.

– iznimna važnost otvorenog i uređenog vodotoka leži i u nastanku, razvoju i identitetu pojedinih gradskih četvrti te grada u cjelini.

– svi infrastrukturni i drugi zahvati na potezima uz gradske potoke, a osobito uz potok Črnomerec, moraju se izvoditi na način da zaštita zelenog koridora s javnom šetnicom uz otvoreni potok uvijek bude prioritet.
image
image

Uopće je postojeći zeleni koridor potrebno zaštititi i bolje urediti kao javno šetalište čime se čuva njegova uloga staništa i dijela zelenog sustava Zagreba.

Umjesto nadsvođenja dijela trase potoka Črnomerca na dijelu Zaprešićke ulice, potrebno je sagledati potencijal trase potoka u totalu te realizirati sljedeća poboljšanja:

– u prostorno planskoj dokumentaciji definirati i zaštititi postojeći zeleni koridor od Medvednice do Save kao izuzetno bitan dio zelene infrastrukture Zagreba te nakon cjelovitog i interdisciplinarnog planiranja, pristupiti etapnom uređenju totala javne šetnice.

– javnu šetnicu uz potok potrebno je urediti na način da se staništa maksimalno čuvaju te da se na više lokacija omogući pristup vodi, da šetnica dobije uređene i dovoljno široke staze, klupe, punktove s besplatnom pitkom vodom i smjerokaze (koji bi, između ostaloga, ukazivali na udaljenosti, kilometre i vremensku procjenu hoda ili vožnje biciklom od jedne do druge točke itd).

– tamo gdje profil koridora to dopušta, uputno je predvidjeti i biciklističke staze.

Uređenje i opremanje šetnice u punoj dužini trase od Medvednice do Save osnovnom komunalnom opremom koštalo bi vjerojatno manje od cijene nepotrebnog i izrazito štetnog nadsvođenja dijela potoka.

Kratkovidnost namjere da se potok nadsvodi i na tome mjestu izgradi cesta koja ne predstavlja važan koridor, ukazuje ne samo na očiti problem stručnosti već i na motive koji nisu od javnog interesa i potrebno ih je preispitati. Utoliko apeliramo da se u planiranju grada vodite društveno odgovornim promišljanjem zajedničkih dobara i suvremenim praksama zaštite i nadogradnje zelene infrastrukture Zagreba.

S poštovanjem,

Za 1POSTOZAGRAD