\ Titule stupnja magistra/magistre struke i znanosti te prijevodi na engleski jezik

Titule stupnja magistra struke i znanosti te prijevodi na engleski jezik

Dvije najčešće titule stupnja magistra struke su magistar umjetnosti (eng. Master of Art) i magistar struke (eng. Master of Science – engleski naziv ne odgovara doslovnom prijevodu). Oni mogu biti na bazi studija, istraživanja ili oboje. Neka sveučilišta koriste latinske nazive radi fleksibilnosti reda riječi u latinskom jeziku, npr.: magistar umjetnosti i magistra znanosti može se prevesti kao Magister artium ili artium Magister te Magister scientiæ ili scientiarum Magister.

Sveučilište Harvard i MIT-a, na primjer, koriste A.M. and S.M  za stupanj magistra. U Sjedinjenim Američkim Državama češće se koristi titula magistar znanosti često skraćeno MS ili M.S. dok se u zemljama Commonwealtha i Europi koriste MSc ili M.Sc.

Ostale titule stupnja magistra su imenovane specifično, npr: Master of Music (M.M. or M.Mus.), Master of Communication (M.C.), Master of Physician Assistant Studies (M.P.A.S.), Master of Arts in Teaching (M.A.T.), Master of Engineering (M.Eng.), and the Master of Fine Arts (M.F.A.).

Što kaže zakon?

Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju uređuju se akademski i stručni nazivi i akademski stupanj te njihovo stjecanje i korištenje. Tako je članak 2. definirano:
1.    Akademski naziv stječe osoba koja završi preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij i poslijediplomski specijalistički studij.
2.    Stručni naziv stječe osoba koja završi stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij.
3.    Akademski stupanj stječe osoba koja završi poslijediplomski sveučilišni studij.
Kako ćemo se baviti krajobraznom arhitekturom govorit ćemo samo o sveučilišnom studiju.

1. Prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)

Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija koji u pravilu traje tri do četiri godine, čijim završetkom se stječe od 180 do 240 bodova u skladu s europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS bodova), osoba stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus), odnosno sveučilišna prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke (na primjer: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica baccalaureus/baccalurea) krajobrazne arhitekture.

Kratica naziva je univ.bacc. uz naznaku struke (na primjer: univ.bacc.ing.prosp.arch) i stavlja se iza imena i prezimena osobe.

Završetkom preddiplomskoga sveučilišnog studija u znanstvenom području tehničkih i biotehničkih znanosti, osoba stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer, odnosno sveučilišna prvostupnica (baccalaurea) inženjerka uz naznaku struke dok se kod netehničkih znanosti ing. izostavlja.

2. Magistar/magistra struke

Završetkom preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija (3+2) ili integriranoga (5+0) preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, čijim završetkom se stječe najmanje 300 ECTS bodova, osoba stječe akademski naziv magistar, odnosno magistra uz naznaku struke (na primjer: magistar/magistra krajobrazne arhitekture

Kratica naziva je mag. uz naznaku struke (na primjer: mag.ing.prosp.arch.) i stavlja se iza imena i prezimena osobe.

Završetkom preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija iz područja tehničkih znanosti, osoba stječe akademski naziv magistar inženjer odnosno magistra inženjerka uz naznaku struke, kao i kod prvostupnika.

Završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija u trajanju od jedne do dvije godine, čijim završetkom se stječe u pravilu 60 do 120 ECTS bodova, osoba stječe akademski naziv sveučilišni specijalist, odnosno sveučilišna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: sveučilišni/a specijalist/specijalistica krajobrazne arhitekture), koji se može koristiti uz prije stečeni akademski naziv magistra.

Kratica naziva je univ. spec. uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: univ.spec.prosp.arch), može se koristiti uz kraticu akademskog naziva magistra (na primjer: mag.ing.prosp.arch., univ.spec.prosp.arch.) i stavlja se iza imena i prezimena osobe.

3. Magistar/magistra znanosti

Osobe koje su završile sveučilišni poslijediplomski znanstveni studij kojim se stječe akademski stupanj magistra znanosti (mr.sc.)  prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 123/03.), zadržavaju akademski stupanj magistra znanosti.
Pogrešno je izjednačavati magistre znanosti i magistre struke, jer inozemne kvalifikacije kojima se stječe titula Master of Science su kvalifikacije 2 razine visokog obrazovanja i nisu usporedive s razinom nekadašnjeg magistara znanosti u RH (i okolnim državama) koji je pripadao trećoj razini visokog obrazovanja (bili su dio doktorskog studija).
Također, kratica akademskog stupnja je mr.sc. i stavlja se ispred imena i prezimena osobe. (npr. mr.sc. Pero Perić, dipl.ing.agr.).

4. Doktor/doktorica znanosti

Završetkom poslijediplomskog sveučilišnog studija koji traje u pravilu tri godine i čijim se završetkom stječe u pravilu 180 ECTS bodova, osoba stječe akademski stupanj doktor znanosti ili doktor umjetnosti i uz naznaku znanstvenog odnosno umjetničkog polja i grane, sukladno propisu kojim se uređuju znanstvena i umjetnička područja, polja i grane.
Kratica akademskog stupnja je dr. sc., odnosno dr. art. i stavlja se ispred imena i prezimena osobe.
Tako tko je završio studij krajobrazne arhitekture pisao: Ivan Horvat, mag.ing.prsop.arch.

Tko bi završio specijalizaciju pisao bi: Ivan Horvat, mag.ing.prosp.arch., univ.spec.prosp.arch. ili samo Ivan Horvat, univ.spec.prosp.arch.

S doktoratom bi pisao: dr.sc. Ivan Horvat, mag.ing.prosp.arch. ili već dr.sc. Ivan Horvat, univ.spec.prosp.arch.

Ovlaštenje HKA

Upisom u Hrvatsku komoru arhitekata, krajobrazni arhitekti stječu pravo na naslov “ovlašteni krajobrazni arhitekt”. Tako bi u potpisu ukoliko se želi naglasiti da se radi o ovlaštenom krajobraznom arhitektu bi trebalo pisati Ivan Horvat, mag.ing.prosp.arch., ovlašteni krajobrazni arhitekt.

Prevođenje titula

Kod prevođenja akademskih naziva Zakon govori da se akademski i stručni nazivi i akademski stupanj i njihove kratice na hrvatskom jeziku u potvrdi, svjedodžbi, odnosno diplomi te u dopunskoj ispravi o studiju, koje se izdaju na stranom jeziku, prevode se u odgovarajuće nazive i njihove kratice koje su prihvaćene u odnosnom jeziku.

Tako u slučaju prijevoda na engleski magistar inženjer krajobrazne arhitekture prevodio bi se kao Master of Landscape architecture (M.Sc.Land.Arch.). Međutim u tom slučaju iz hrvatskog naziva u  prijevodu se gubi termin “inženjer”, no ovaj oblik prijevoda je svakako učestaliji. Doslovni prijevod bi bio Master of Engineering in landscape architecture (M.Eng.Land.Arch)..

Svi koji su završili studij uređenja krajobraza (koji je trajao 9 semestara) po završetku su dobili titulu dipl.ing.agr., a prema Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju su automatski postali mag.ing.agr.. Zadnjom dopunom popisa akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (nn 88/2011) titula je izmijenjena u mag.ing.prosp.arch.
Kako se radi o petogodišnjem studiju, a i već samim prevođenjem titule diplomiranog inženjera u magistra inženjera bilo bi potpuno krivo potpisivati se kao B.Sc.Land.Arch.

Važno je napomenuti da u inozemnim sustavima, osobito onima engleskog govornog područja je rijetko kada vidljivo išta više od razine kvalifikacije (npr. Bachelor/ Master of Arts/Science).

Komentiraj

Ime*

E-mail*

Website


* obavezna polja
E-mail nece biti objavljen