Grupa mladih hrvatskih arhitekata na internacionalnom natječaju Europan (čiji su ovogodišnji rezultati objavljeni jučer) osvojila je posebno priznanje – honorable mention.
Autorski tim nagrađenog projekta čine Miro Roman i Luka Vlahović iz studija Roman Vlahović i Josip Mičetić, te suradnici Iva Baljkas, Luka Franješević, Nikša Laušin, Sanja Horvatinčić, Ivan Viđen i naša novinarka Petra Tomljanović.
Mladi arhitekti priznanje su osvojili za lokaciju Dubrovnik, nudeći rješenje za probleme suvremenog Dubrovnika. Projekt se zove Dubrovnik Pacemaker, razvija se kroz nekoliko točaka, a više o projektu kroz koncept i elaboraciju arhitekata možete pogledati u nastavku.
Na ovogodišnjem Europanu sudjelovalo je preko 1800 arhitektonskih timova, koji su svoja rješenja i vizije davali za 49 lokacija u 17 zemalja. Od zaista velikog broja sudionika prvom i drugom nagradom nagrađeno je 95 timova (41 prva i 54 druge nagrade), a 54 tima osvojila su posebno priznanje – honorable mention.
Mladi autori jedini su predstavnici Hrvatske među nagrađenima.
Europan je europska federacija nacionalnih organizacija koja se bavi internacionalnim arhitektonskim natječajima, koji se svake dvije godine odvijaju na nekoliko odabranih europskih lokacija sa zajedničkim ciljevima te zadanom temom. Na natječaju mogu sudjelovati mladi europski arhitekti, bez obzira na lokaciju gdje djeluju, a dobna granica je 40 godina.
URBAN ADAPTATION
Kako nadograditi urbanitet prezerviranog povijesnog grada, bez kompromitiranja njegove vitalnosti i kapaciteta za uključivanjem različitih životnih stilova u njegovo tkivo? Projekt „Dubrovnik Pacemaker“ vođen je idejom balansiranja između suživota radikalne promjene i radikalne stabilnosti. Radikalna promjena nužna je u gradu u kojem je svakodevni život otežan faktorima poput neadekvatne infrastrukture, nedostatka javnog prostora i izuzetno visokim priljevom posjetitelja, dok je istodobno potrebno očuvati nemjerljivu vrijednost kulturnog dobra starog Dubrovnika.
DUBROVNIK PACEMAKER
Osnovna tema projekta „Dubrovnik pacemaker“ realizira se putem koncepta „implantata“. Implantat kao nevidljivi element ugrađen u tkivo grada nastojat će poboljšati ritam (srca) grada, rješavati problem nagle gustoće povezivanjem i kretanjem kroz grad. Implantat uspješno manipulira i transformira postojeće neadekvatne dijelove grada, dok mu je osnovni mehanizam skriven. Projekt „Dubrovnik pacemaker“ u stvarnosti je infrastrukturno usmjeren projekt koji pruža radikalno promišljanje gradskog jarka, Zidina i kontaktne zone. Povijesni kontinuitet pruža uvid u stalne mijene na području ispod Zidina: renesansni obrambeni jarak za vrijeme Austrougarske pretvoren je u današnji prometni pojas, čime je narušen ambijent Zidina. „Dubrovnik pacemaker“ predviđa potpunu afirmaciju navedenog prostora pretvarajući ga u nadgradnju skrivenog implantata u pojas zelenila- park „Dubrovnik cooler“.
DUBROVNIK COOLER
Prostor obrambenog jarka izmicanjem postojećeg prometa, transformina se u park „Dubrovnik cooler“. On je završni pokrovni sloj implantata u vidu parka. Zelenilo oko Zidina funkcionira kao cezura prije ulaska u grad. Mjesto „čišćenja“, opuštanja, tzv. „Dubrovnik cooler“, uistinu je, gradu prijeko potrebna, javna gradska zelena površina. On oplemenjuje grad dajući dignitet monumentalnosti Zidina, te omogućuje neometano promatranje i okupljanje posjetitelja tik prije ulaza u grad. „Dubrovnik cooler“ blaga je referenca na kulturni topos vrtova renesansnih ljetnikovaca, kao prostora bukoličkog mira, duboke hladovine gdje priroda postaje znalački uređen prostor koji se poistovjećuje s pojmom reda, slobodom, ljepotom, uzvišenošću. U stvarnosti, funkcija coolera je utilitarna, obogaćena raznolikim sadržajima tematskih vrtova: vrta mediteranskog i aromatičnog bilja, dječjih igara, glazbe, sportova, zen meditacije, gurmanskih užitaka… „Dubrovnik cooler“ je i pokušaj aktivacije kvalitete života izvan Zidina gdje svi stanovnici grada mogu pronaći ekskluzivnost vlastitog vrta.
DESIGNING PROCESS – STARTING EVOLUTION
Projekt „Dubrovnik pacemaker“ je proces putem kojeg Dubrovnik treba stvarati svoj identitet izvan Zidina, istodobno stvarajući javne gradske prostore u vidu pristupnih trgova i prstenova zelenila. Projekt izuzetno vodi računa o mjerilu i važnosti grada, kojeg više ne promatra kao zatvorenu i arhiviranu cjelinu grada-muzeja, već promišlja koncept muzeja u gradu te afirmira „grad izvan grada“. To je ujedno i nužna strategija razvoja koja uključuje nekoliko razina: implementaciju elementa infrastrukture, naglašavanje aspekta prirode i poticanje raznovrsnih sadržaja u njoj, te afirmaciju gradskih zidina.
DUBROVNIK TIMELINE
Dubrovnik renesansnog 15.i 16.stoljeća, postoji kao snažna trgovačka sila, svjetska metropola; danas ga, pod UNESCO-vom zaštitom raspoznajemo kaojedan od najvećih svjetskih muzeja. Dubrovnik sutrašnjice više nije percipiran toliko jednoznačno, on sada prelazi granice Zidina i postaje suvremeni grad oplemenjen velikim muzejom.
LAZARETI VS. DUBROVNIK PACEMAKER
Lazareti, kao ključni infrastrukturni element renesansnog Grada, uzimaju se kao točka razmišljanja projekta Dubrovnik pacemaker. Prostor Lazareta označavao je mjesto gradske čekaonice, dominantno tranzitnog karaktera u kojem je 40-dnevno zadržavanje bilo uvjet za ulazak u grad. Dubrovnik Pacemaker bliskog je porijekla, ali s osnovnom strategijom implantiranja i minimiziranja vidljive intervencije. Današnji utilitarni infrastrukturni elementi svojom efiksnošću maksimalno smanjuju količinu vremena potrošenog u njima- sada je ono svedeno na „40 sekundi“.
Izvor: pogledaj.to, 16/12/2011
Ivan Dorotić
Podijeli: