D

ragi naši čitatelji i čitateljice,

vratili smo se sa stručne ture i posjeta rasadniku Lorberg te međunarodnom sajmu Galabau, posvećen vrtlarstvu, krajobraznom uređenju te oblikovanju i održavanju urbanih zelenih i otvorenih prostora. U sklopu stručnog putovanja posjetili smo nekoliko značajnih lokacija u Njemačkoj povezanih s krajobraznom arhitekturom i uređenjem javnih prostora. Putovanje je obuhvatilo obilazak povijesnih parkova i perivoja Potsdama, rasadnika Lorberg, gradova Berlin i Nürnberg te međunarodnog sajma GaLaBau. Evo što smo vidjeli:
1. dan – Potsdam, dvorac s perivojem Sansoucci
Prvog dana, 13. rujna, nakon dolaska u Potsdam započeli smo obilazak jednog od najpoznatijih povijesnih parkova Njemačke – Sansoucci

Park Sanssouci dio je šireg kompleksa palača i parkova Potsdama i Berlina koji se nalazi na UNESCO-ovom Popisu svjetske baštine. Kompleks predstavlja iznimno vrijedan spoj arhitekture, vrtne umjetnosti i oblikovanja krajobraza koji se razvijao tijekom 18. i 19. stoljeća.
Sanssouci je bivša ljetna palača pruskog kralja Fridrika II. Velikog u Potsdamu pored Berlina. Često se smatra njemačkim rivalom francuskom Versaillesu, premda je Sanssouci izgrađen u intimnom rokoko stilu i znatno je manja od svog francuskog baroknog rivala. Palača je značajna zbog brojnih hramova i vrtnih građevina u parku Sanssouci.
Posebno je zanimljivo da je oblikovanje prostora započelo prije same izgradnje palače. Kralj Fridrik dao je 1744. godine urediti terasaste vrtove na padini, prvenstveno kako bi se ondje mogla uzgajati vinova loza i voće poput smokava i šljiva. Tek je nakon toga odlučeno da se iznad terasa izgradi ljetna palača Sanssouci.
Sanssouci je dio UNESCO-ove baštine od 1990. godine. Kad je upisana na UNESCOV popis svjetske baštine navedeno je:
„Palača i park Sanssouci, poznata i kao “Pruski Versailles”, je sinteza umjetničkih pokreta 18. stoljeća u gradovima i dvorovima Europe. Ovaj sklop je jedinstven primjer arhitektonske kreativnosti i vrtnog dizajna u duhu intelektualnog duha monarhijskih ideja države.”


Nakon obilaska parka uslijedio je panoramski obilazak Potsdama. Potsdam je  glavni jgrad njemačke savezne pokrajine Brandenburga. Nalazi se na rijeci Havel, 24 km jugozapadno od središta Berlina, i kako na sjeveru graniči s Berlinom, dio je metropolske zone Berlin/Brandenburg. Krajem 2007. imao je 150.833 stanovnika. Potsdam je bio glavni grad pruskih kraljeva sve do 1918. god. Oko grada se nalazi serija povezanih jezera i jedinstven kulturološki krajolik u kojemu se, između ostalih, nalazi dvorac Sanssouci, UNESCO-ova svjetska baština. Potsdamska konferencija, glavna konferencija Saveznika nakon Drugog svjetskog rata, je opet održana u drugom obližnjem dvorcu – Cecilienhofu. Poseban dojam ostavlja činjenica da parkovi nisu izolirani od grada, nego zajedno s povijesnim građevinama čine širu krajobraznu cjelinu. Upravo je takav odnos između grada, arhitekture i zelenih površina bio jedan od zanimljivijih elemenata obilaska.

U večernjim satima posjetili smo Berlin. Tijekom obilaska vidjeli smo neke od najpoznatijih gradskih prostora, među kojima su Alexanderplatz i Brandenburška vrata.
Alexanderplatz jedan je od najpoznatijih trgova Berlina i važno prometno i urbano središte istočnog dijela grada. Današnji izgled velikim je dijelom dobio tijekom 1960-ih i 1970-ih. Iznad cijelog prostora dominira Berlinski televizijski toranj, visok 365 metara i najposjećenije je mjesto u Berlinu.
Brandenburška vrata (njem.: Brandenburger Tor) su trijumfalna vrata, simbol njemačkog glavnog grada Berlina. Smještena su na Pariškom trgu i jedina su preostala vrata od vrata izgrađenih kao ulaz u Berlin. Sjeverno od vrata nalazi se Reichstag, a južno od nje stoji Memorijalni centar Europe posvećen Židovima stradalim u Drugom svjetskom ratu. Vrata su spojena s obnovljenom avenijom Unter den Linden koja je izravno vodila do kraljevske rezidencije. Naredbu za izgradnju vrata izdao je pruski kralj Fridrik Vilim II., a gradio ih je arhitekt Karl Gotthard Langhans između 1788. i 1791. godine. Vrata se sastoje od 12 grčkih stupova u dorskom stilu, po 6 na obje strane. Ovakva konstrukcija dozvoljava prometovanje automobila kroz pet prolaza, dok su pješaci ograničeni na samo dva. Vrata su visoka 26 m, 65,5 m široka i 11 m dugačka. Uzor za izgradnju Brandenburških vrata bila su atenska vrata Propileji na atenskoj Akropoli.


2. dan – Rasadnik Lorberg
Drugog dana posjetili smo rasadnik Lorberg, jedan od poznatijih njemačkih rasadnika. Rasadnikom Lorberg  danas upravlja sedma generacija obitelji. Rasadnik je 1843. godine u Berlinu osnovao Heinrich Gottlob Lorberg. Tijekom više od 180 godina postojanja razvio se u jedan od najvećih rasadnika drveća u Europi. Rasadnik se prostire na više od 800 hektara proizvodnih površina, raspoređenih na nekoliko specijaliziranih lokacija. Glavne aktivnosti rasadnika preseljene su iz Berlina u Tremmen (Ketzin) tijekom 1990-ih. Osim glavne lokacije, Lorberg ima podružnice u Kleinziethenu i Baden-Badenu, kao i proizvodne površine u Schleswig-Holsteinu. Rasadnik je specijaliziran za proizvodnju velikih stabala, od kojih se neka presađuju čak osam puta tijekom uzgoja. Osim velikih stabala, proizvode se i gotove živice, topiarno oblikovane biljke te stabla prikladna za sadnju u urbanim sredinama i prilagođena različitim klimatskim uvjetima.
Biljni materijal iz rasadnika Lorberg izvozi se u više od 30 zemalja svijeta, što pokazuje njegov međunarodni značaj. Posebno je zanimljiva proizvodnja velikih stabala koja se mogu koristiti u krajobraznim projektima i urbanim prostorima gdje je potrebno postići razvijen zeleni element odmah nakon sadnje.
Posjet rasadniku bio je posebno zanimljiv zbog mogućnosti da se izravno upoznamo s načinom proizvodnje i prezentacije biljnog materijala namijenjenog profesionalnom korištenju u krajobraznoj arhitekturi.
Naši domaćini održali su nam stručni obilazak rasadnika te nas ugostili na cijeli dan. Posebno smo zahvalni gđi. Mireli Šatari iz rasadnika koja je svojim stručnim znanjima i gostoprimstvom ovaj stručni posjet ostavila u odličnom sjećanju prepunom korisnih stručnih informacija.

3. dan – Nürnberg i međunarodni sajam GaLaBau

Trećeg dana, 15. rujna, ujutro smo posjetili Nürnberg i njegovu povijesnu jezgru, nakon čega smo se uputili na međunarodni sajam GaLaBau.
Nürnberg (bavarski: Niamberg, istočnofranački: Nämberch ili Närmberch) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj. Najveći je grad sjevernobavarske regije Frankonije (njem. Franken) i drugi po veličini u Bavarskoj nakon Münchena, od koga je udaljen oko 170 km u pravcu sjevera. Grad je 2009. imao preko 500.000 stanovnika. Nürnberg ima iznimno vrijednu povijesnu jezgru s brojnim građevinama, trgovima, crkvama i ostacima srednjovjekovne urbane strukture. Tijekom obilaska imali smo priliku vidjeti karakteristične ulice i trgove stare gradske jezgre, povijesne građevine te dijelove grada uz rijeku Pegnitz.
Posebno su zanimljivi Kaiserburg, crkva sv. Sebalda, crkva sv. Lovre, glavna tržnica i povijesni mostovi preko Pegnitza. Službena turistička ruta kroz staru jezgru uključuje i povijesne drvene kuće, Kuću krvnika, povijesne podrumske prostore te kuću Albrechta Dürera.

Nakon obilaska Nürnberga posjetili smo GaLaBau, vodeći međunarodni sajam posvećen urabanim postorima,  krajobraznom uređenju i oblikovanju zelenih i otvorenih prostora te zaštiti okoliša. Sajam se održava u Nürnbergu i obuhvaća vrlo širok raspon proizvoda i usluga – od planiranja i izgradnje zelenih površina do urbane opreme, strojeva, materijala, dječjih igrališta, sportskih terena i održavanja. Posebna vrijednost posjeta bila je mogućnost da na jednom mjestu vidimo velik broj različitih proizvođača, tehnologija i rješenja koja se koriste u suvremenom krajobraznom uređenju.
Sajam obuhvaća izlagače u sektoru od projektiranja do izvedbe i održavanja te povezuje različite struke – krajobrazne arhitekte, izvođače, proizvođače, planere, trgovce i predstavnike javnog sektora.
Posebno nam je bilo zanimljivo što smo se na sajmu ponovno susreli sa kolegama iz Lorberga. Taj susret dodatno je povezao dva dijela našeg stručnog putovanja – izravno iskustvo proizvodnje biljnog materijala u rasadniku i njegovu primjenu i u prezentaciji na najsuvremenijim izložbama i sajmovima.

Ovim putem zahvaljujemo se svim našim kolegama s putovanja koji su svojim entuzijazmom i razmjenom iskustva i znanja nahranili našu turu korisnim i vrijednim znanjima i uspomenama za cijeli život. Okupili smo kolege iz Slovenije, Crne Gore, Srbije i Hrvatske.

Posebno se zahvaljujemo našem domaćinu Lorberg i gđi. Mireli Šatari na obilasku ovog bogatog rasadnika koji razvija najnovija znanja u području uzgoja stabala i to već kroz 7 generacija.

Ne želimo zaboraviti ni odličnu agenciju Go putničku agenciju iz Samobora te posebno posvećenu i upornu gđu Mirjanu Mužinić koja nam je strpljivo sve organizirala i bila na raspolaganju cijelo vrijeme i bez koje ne bismo sigurno otputovali na tako divno putovanje.

I na kraju, zahvaljujemo se našem vodiču Željku Tomiću, na izuzetno stručno vođenoj turi, organiziranim polascima, alternativnim opcijama i strpljenju sa našim silnim prohtjevima i iznenadnim željama.

Sve drage čitatelje/ice, kolege/ice pozivamo da nam se pridruže na nekim drugim našim događanjima i putovanjima, a ako imate kakve ideje gdje želite stručno putovati, pozivamo vas da nam se javite na naš mail hdka@hdka.hr.

Do sljedećeg susreta, puno pozdrava iz Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata.