Danas se obilježava Međunarodni dan kornjača koji je utemeljila neprofitna organizacija American Tortoise Rescue (ATM) 1990. godine s ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite kornjača. Danas na svijetu postoji oko 260 vrsta kornjača, od toga šest u Hrvatskoj. Tri su vrste kopnene – kopnena kornjača ili čančara, barska kornjača i riječna kornjača. Od tri morske vrste kornjača, samo je glavata želva stalni stanovnik Jadrana, dok samopruga želva i sedmopruga usminjača u Jadran zalaze samo povremeno i tu provode dio vremena.

Kao i u cijelom svijetu, kornjače su ugrožene i u Hrvatskoj, zbog promjena koje nastaju u njihovim prirodnim staništima. Jedan od razloga ugroženosti kornjača u Hrvatskoj je unošenje takozvanih invazivnih vrsta u ekosustav, poput crvenouhih i žutouhih kornjača te američkih i azijskih vrsta mekoštitki koje se prodaju u trgovinama kućnim ljubimcima. Neodgovorni vlasnici invazivne vrste puštaju u prirodu gdje ugrožavaju staništa domaćih vrsta kornjača.

U Hrvatskoj je najugroženija riječna kornjača, s manje od 1000 preostalih primjeraka. Obitava samo na krajnjem jugu Hrvatske i to na tri lokaliteta, na Konavoskom polju, na području Neretve i Gornjim Majkovima, a to je ujedno i njihovo najsjevernije sredozemno stanište. Na četvrtom lokalitetu, Stonskom polju, je nažalost vjerojatno i izumrla, zbog pritiska poljoprivrede i utjecaja pesticida.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode ovom prigodom želi podsjetiti građane da prema Povelji Ujedinjenih naroda o zaštiti životinja svaka životinja koja pripada divljoj vrsti ima pravo živjeti na slobodi u svojem prirodnom okolišu, na kopnu, u zraku, u vodi i ima pravo razmnožavati se. Svaka životinja koja pripada vrsti što živi u čovjekovu okolišu ima pravo živjeti i razvijati se u ritmu i uvjetima života koji su svojstveni toj vrsti. Svaka izmjena tog ritma i tih uvjeta, koju bi nametnuo čovjek iz razloga dobiti, protivna je ovom pravu.

Zaštiti kornjača možemo pomoći tako da ne puštamo invazivne vrste kornjača kupljene u trgovinama kućnih ljubimaca u prirodna staništa i tako da autohtone vrste ne odstranjujemo iz njihovih prirodnih staništa osim ako su bolesne ili ozlijeđene. ATM je od 1990. udomio oko 3000 spašenih i izliječenih kornjača. Cilj im je i edukacija i poštivanje najstarijih stvorenja na svijetu, koja su se pojavila prije 200 milijuna godina, a najveći su im neprijatelji  urbanizacija, kao i industrija egzotične hrane, trgovina kućnim ljubimcima i uništenje staništa.

 

Izvor: MZOIP, 23/5/2013

Odgovori