‘Hrvatska je po bioraznolikosti jedna od najbogatijih zemalja u europskim, pa čak i svjetskim razmjerima. U našoj domovini postoji pet močvarnih staništa na Ramsarskom popisu, koja su od međunarodnog značaja. Svjetski dan močvarnih staništa povod je da se ukaže na problem nestajanja močvarnih staništa, te s time povezano smanjenje bogate i raznolike populacije ptica močvarica. Posebno želimo osvijestiti da u Hrvatskoj od 78 ugroženih vrsta ptica, njih gotovo polovicu ubrajamo u ptice močvarice. Osim zaštite biljnog i životinjskog svijeta, močvarna područja imaju ključnu ulogu u prihvaćanju i zadržavanju poplavnih voda te se na taj način štiti stanovništvo i imovina šireg područja.’ – istaknuo je ministar Zmajlović povodom Svjetskog dana močvarnih staništa.
Svjetski dan močvarnih staništa obilježava se 2. veljače uz slogan ‘Močvare i poljoprivreda – partneri za razvoj’. Močvarna staništa predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti. Uz njih je vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja, međutim to su i najugroženiji ekološki sustavi u svijetu. U posljednjih 50 godina izgubljeno je 50% svih močvarnih staništa u svijetu. Osim za životinjske i biljne vrste, močvarna područja imala su značajnu ulogu u razvoju ljudske civilizacije, te je činjenica da su se prve civilizacije razvile upravo u dolinama rijeka i poplavnim ravnicama. Razvoj je tekao na štetu prirodnih resursa na kojima se temeljio. Isušivanje močvara radi dobivanja poljoprivrednih površina te prekomjerno iskorištavanje njihovih resursa samo su neke od ljudskih aktivnosti koje su uzrokovale nestajanje močvarnih staništa.
Gotovo svake godine u Hrvatskoj imamo problem velikih poplava gdje prirodna poplavna područja poput Kopačkog rita u takvim situacijama imaju ključnu ulogu u prihvaćanju i zadržavanju poplavnih voda te se na taj način štiti stanovništvo i imovina šireg područja.
Republika Hrvatska potpisnica je Ramsarske konvencije o močvarnim područjima od 1991. godine. Cilj Ramsarske konvencije je očuvanje onih područja na Zemlji koja su od presudne važnosti za opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta te njihovih zajednica od kojih mnoge čovjek koristi i u određenoj mjeri ovisi o njima. Potpisana je 2. veljače 1971. u iranskom gradu Ramsaru, po kojem nosi i naziv.
Parkovi prirode uključeni na Ramsarski popis u Hrvatskoj su Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, te Ribnjaci Crna Mlaka u Jastrebarskom i Donji tok Neretve. Povodom Svjetskog dana močvarnih staništa, parkovi organiziraju razne aktivnosti.
Park prirode Lonjsko polje povodom Svjetskog dana močvarnih staništa organizira tradicionalni skup ‘Budućnost na rubu močvare’ čiji je domaćin ove godine selo Osekovo. Manifestacija će trajati tri dana, a u petak, 31. siječnja 2014., organizira se Okrugli stol – ‘Upravljanje zajedničkim pašnjacima u zaštićenim i NATURA 2000 područjima’.
Park prirode Vransko jezero, Svjetski dan močvarnih staništa obilježit će akcijom promatranja ptica u nedjelju 02.02.2014. na poučnoj stazi ‘Ptice Vranskog jezera’. U tjednu poslije organizirat će se predavanja po školama Ravnih kotara o ptici Zlatovrani, kritično ugroženoj vrsti, gnjezdarici Ravnih kotara, koja je ponovno nakon godina nepojavljivanja zabilježena 2010. godine na gniježđenju.
Park prirode Kopački rit, Svjetski dan močvarnih staništa tradicionalno održava u suradnji s Osnovnom školom iz Bilja čiji će učenici održati prezentaciju o zaštiti močvarnih staništa i njihovom značaju. Povodom Svjetskog dana močvarnih staništa biti će objavljeni podaci prebrojavanja ptica močvarica koje Kopački rit redovito vrši tijekom siječnja.
Državni zavod za zaštitu prirode u suradnji s Ribnjacima Crna Mlaka u Jastrebarskom i Javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima, u nedjelju, 02. veljače 2014. organizira promatranje ptica za posjetitelje u 12:00, 13:00, 14:00 sati pod stručnim vodstvom ornitologa. Osim promatranja ptica, biolozi će posjetitelje voditi stazama dabra i vidre. Dabar je u prošlosti bio sastavni dio autohtone faune Hrvatske, ali je zbog prekomjernog lova u potpunosti nestao do početka 20. stoljeća. U okviru projekta ‘Dabar u Hrvatskoj’ započelo je naseljavanje 85 jedinki dabra na nekoliko lokaliteta u Hrvatskoj odakle su se uspješno raširili na nove lokacije. Posjetitelji će moći saznati i sve o važnosti šaranskih ribnjaka za očuvanje biološke raznolikosti.
Pozivamo građane da posjete neko od njima najbližih Ramsar područja te se pridruže obilježavanju Svjetskog dana močvarnih staništa.
Izvor: MZOIP, 5/2/2014
Podijeli: