U sklopu javne rasprave o nacrtu prijedloga Zakona o otpadu, koja je trajala od 2. travnja do 2 svibnja 2012. godine, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode zaprimilo je oko 1.100 primjedbi od stotinjak različitih subjekata. Najveći broj primjedbi odnosio se na definicije, naknade za gospodarenje posebnim kategorijama otpada, spaljivanje i suspaljivanje otpada te uvoz otpada radi energetske oporabe.
Nacrt prijedloga ovog zakona poslan je u Europsku komisiju, a nakon očitovanja iz Bruxellesa bit će poslan u Vladinu proceduru.
Rokovi prema kojima se do 1. siječnja 2015. godine mora osigurati odvojeno sakupljanje papira, metala, plastike, stakla, električnog i elektroničkog otpada, otpadnih baterija i akumulatora, otpadnih vozila, otpadnih guma, otpadnih ulja, građevnog otpada, otpadnog tekstila i medicinskog otpada te do 1. siječnja 2013. osigurati odvojeno sakupljanje biootpada ispregovarani su s Europskom unijom te iz tog razloga nisu mogli biti promijenjeni, a o čemu je bilo više primjedbi.
Iako se velik dio javnosti izjasnio protiv bilo kakve mogućnosti spaljivanja otpada ili korištenja otpada kao energenta, odredbe Zakona moraju obuhvatiti i ove mogućnosti jer tako nalaže Okvirna direktiva o otpadu. Dodan je novi članak prema kojem se za opasan otpad nastao u kućanstvu ne primjenjuju odredbe o miješanju, skupljanju, prijevozu i skladištenju opasnog otpada.
Promijenjen je sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada i uvodi se model recovery organizacija za gospodarenje posebnim kategorijama otpada po uzoru na veći broj europskih zemalja. U odnosu na nacrt Zakona objavljen u javnoj raspravi, promijenio se način određivanja visine naknade za gospodarenjem posebnim kategorijama otpada.
Odvojeno sakupljanje i obrada otpadnih baterija i akumulatora, otpadnih vozila i otpadnih električnih i elektroničkih uređaja i opreme osigurava se putem Fonda, dok odvojeno sakupljanje i obradu ostalih posebnih kategorija otpada osiguravaju proizvođači proizvoda od kojih potječu posebne kategorije otpada kolektivno putem organizacije.
U odnosu na nacrt Zakona objavljen na javnoj raspravi, detaljnije je propisano što moraju sadržavati Plan provedbe strategije i Karta gospodarenja otpadom, kao sastavni dijelovi Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.
Obzirom na veliki broj primjedbi i područje koje nije strogo ograničeno odredbama propisa Europske unije, u prijedlog Zakona unesena je odredba o zabrani uvoza otpada u energetske svrhe do uspostave integriranog sustava gospodarenja otpadom.
Istraživanje: Većina građana za selektiranje otpada
Više od 86 posto ispitanika izjasnilo se za selektiranje otpada ako im to omogući komunalno poduzeće u blizini stana ili kuće, pokazalo je istraživanje koje je u veljači ove godine za Ministarstvo zaštite okoliša i prirode proveo GfK na uzorku od tisuću stanovnika.
Najviše ispitanika bi selektiralo plastiku (95%), staklo (94%) i papir (93%), a najmanje metal i biootpad (80%).
Više od polovine ispitanika (58%) ima mogućnost selektivnog odlaganja stakla i papira u blizini svog kućanstva i to najviše u Sjevernoj Hrvatskoj (82%) te Zagrebu i okolici (72%), a najmanje u Slavoniji (47%) i Lici (37%).
Istraživanje je pokazalo da se najviše ispitanika starijih od 65 godina izjasnilo da im je izuzetno bitno sudjelovanje u zaštiti okoliša i prirode (65%), dok je to najmanje bitno najmlađoj populaciji od 15-24 godine (35%).
Na pitanje jesu li u posljednjih mjesec dana učinili nešto iz razloga zaštite okoliša, najviše ispitanika se izjasnilo da su smanjili potrošnju energije (52%) i vode (50%), dok je 46% odvajalo većinu kućanskog otpada za recikliranje. Najmanje ispitanika, svega 9% je u tom cilju kupilo ekološki prihvatljive proizvode označene znakom zaštite okoliša, a 17% ispitanika je koristilo manje svoj automobil.
Izvor: MZOIP, 30/5/2012
Podijeli: