Ekologija kao način razmišljanja – moto je Učeničkog doma Podmurvice u čijem je vrtu i ovoga proljeća velika gužva. Naime, u travnju je održan niz radnih akcija u više puta nagrađivanom vrtu doma, ali su i započele nove aktivnosti koje jasno daju do znanja da su nagrade i podignuta Zelena zastava itekako dobra motivacija za daljnje razvijanje vještina kojima će održavanje vrta Učeničkog doma Podmurvice postati održivije, odnosno energetski učinkovitije.
Tako je nakon ekološko-edukativnog ciklusa s temama dizajna cvjetnjaka i cvjetnica u vrtnoj kulturi Kvarnera i Hrvatske općenito, započeo novi ciklus – Jestivi vrt (uspostava povrtnjaka s manjim voćaricama i jestivog vrta po uzoru na prirodne habitate – »Šumski vrt«). Prema riječima krajobrazne arhitektice Marine Butorac, voditeljice ekološko-edukativnih ciklusa za vrt u Učeničkom domu Podmurvice, novi je ciklus započeo učenjem o kompostiranju.
– U želji za uspostavom prostora ekološkog uzgoja jestivog bilja, povrća i voćarica, ali i poligona za vježbanje biovrtlarenja, te vrta prema načelima održivosti, krajem travnja započeo je novi ekološko-edukativni ciklus i to učenjem o kompostiranju te izradom vrtnog kompostišta koje omogućuje recikliranje dijela otpada iz kućanstva – biootpada, te stavljanje u korisnu uporabu kada poprimi oblik hranjivog humusa, objasnila je Marina Butorac.
Ravnateljica doma Ljiljana Kencel-Drandić napomenula je da je kišna druga polovina travnja donekle dovela u pitanje planirane aktivnosti, no na koncu je sve prošlo u najboljem redu.
– Prije svega moramo zahvaliti našim kućnim majstorima koji su od letava koje su nam smetale u dvorištu napravili stranice kompostera te našim kuharicama koje su nam nekoliko dana uoči radionice izrade komposta skupljale zeleni otpad, napominje Kencel-Drandić objašnjavajući da kompostiranje predstavlja najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada kojim se količina otpada koja završava na odlagalištu može smanjiti čak za trećinu.
Kompostiranje je zapravo razgradnja biootpada uz pomoć niza živih organizama pri čemu nastaje plodni humus, a na način slaganja komposta podsjeća na slaganje sendviča. Naime, prema riječima ravnateljice, zapremnina kompostera trebala bi biti najmanje jedan kubični metar, a za razliku od stranica kompostera koje mogu biti napravljene od letava, granja, žice ili pak kamena, izuzetno je važno da dno kompostera bude u dodiru sa zemljom te da sam kompost bude pravilno složen. A pravilno slaganje znači postavljanje sloja zelenog otpada (kuhinjskog otpada), zatim smeđeg otpada (lišće, slama…) te zemlje.
Kompost svakako treba pokriti i omogućiti postizanje tzv. vruće faze tijekom koje se temperatura u kompostu podiže i do više od 70 stupnjeva Celzija i na taj način uništava sjeme korova, uzročnike bolesti i nametnike. Nakon vruće faze kompostnu hrpu potrebno je okrenuti te je pustiti da stoji od šest mjeseci do godine dana.
Očekivano, najveći broj učenika uključenih u ovaj ekološko-edukativni ciklus polaznici su Eko skupine Učeničkog doma Podmurvice koji vodi eko odbor u sastavu Dušanka Malovrh, Ivanka Crnić i Marija Čemeljić – Salopek.
– Želja nam je iz godine u godinu napredovati u našem ekološkom aktivizmu te na taj način učenicima koji po četiri godine borave u ovom domu osigurati stjecanje znanja i vještina koja će im koristiti u daljnjem životu, napominje Lijljana Kencel-Drandić.
Predavanje o jestivom vrtu
U sklopu pripreme za praktični rad u vrtu, Marina Butorac održala je predavanje o jestivom vrtu te povrtnim vrstama i voćaricama, koje je uključivalo osnove njihove botanike, pregled pristupa uzgoju jestivog vrta u povijesti vrtne kulture svijeta te povijesti vrtne kulture Hrvatske. Osim toga, bilo je riječi i o osnovama sjetve, sadnje i uzgoja vrtnog bilja na ekološki način, a učenici su imali priliku vidjeti i živopisne povrtnjake danas jednog od najljepših očuvanih renesansnih vrtova u Francuskoj uz dvorac Villandry. Bilo je riječi i o lijepim perivojima Hrvatske uz koje su uz velike dekorativne cvjetnjake nekada postojali povrtnjaci i voćnjaci, poput perivoja uz dvorac Gornja Rijeka pokraj Kalnika, gdje je povrtnjak tijekom vremena pretvoren u uresne vrtove romantičarsko-historicističkih obilježja. Govorilo se i o specifičnostima vrtnih elemenata tradicionalnih primorskih vrtova, ali i o drugim vrijednostima tradicionalnog poljoprivrednog krajolika, koje proizlaze iz njihove jedinstvenosti u svijetu, između ostalog zbog pojedinih primjenjivanih graditeljskih tehnika, poput suhozida korištenih za označavanje granica uzgojnih parcela, njihovo terasiranje, te zaštitu od domaćih životinja. Oni danas tvore jedinstvene vizure okolice Rijeke, Cresa, Dugog otoka i drugih dijelova agrikulturnog krajobraza hrvatskog priobalja.
Tridesetak članova Eko skupine Učeničkog doma Podmurvice sudjelovalo je i u globalnom projektu »Let’ s do it! Clean up – 2012.«, odnosno u Hrvatskoj nazvanog »Zelena čistka – jedan dan za čisti okoliš«. Oni su odlučili očistiti okoliš doma u kojemu je izgled lijepo uređenih vrtova narušavao nepotrebni stari namještaj, dasake, željezo, stare i probušene bačave i slično.
Snimljeno stanje i želju za sudjelovanjem u akciji prijavili su udruzi »Žmergo« koja je koordinirala cijelom akcijom, a u njihovoj namjeri da okoliš doma učine ljepšim nije ih omela ni povremena kiša zbog koje su u nekoliko navrata prekidali akciju.
Karolina Krikšić, Novi List, 8. svibnja.
Podijeli: