6. Hrvatski forum o održivoj gradnji
(http://holcim.us2.list-manage2.com/track/click?u=6de77219b0d4688bbc148af2b&id=281137f7d3&e=f1b5d20652)

 

Građevinski otpad – koristan materijal pun potencijala

Mišljenje je to krajobrazne arhitektice Ane Raguž iz studija za održivu krajobraznu arhitekturu Naturalistas, s kojom smo razgovarali uoči 6. Hrvatskog foruma o održivoj gradnji, koji će se, u organizaciji tvrtke Holcim i Građevinskog fakulteta u Zagrebu održati 1. prosinca 2012. godine. U sferi krajobrazne arhitekture građevinski otpad već se dokazao kao vrlo koristan, prije svega na projektima u američkom i zapadnoeuropskom tržištu, a neupitna je njegova ekonomska isplativost te učinak na očuvanje okoliša. Ponovna uporaba građevinskih materijala ima i neka svoja ograničenja, ali, prema riječima Ane Raguž, ona su zapravo jako dobre polazišne točke od kojih se dalje mogu stvarati novi stilovi oblikovanja i prostori. Inače, krajobrazna arhitektica Ana Raguž sudjelovat će u radu ovogodišnjeg Foruma o održivoj gradnji, a svoj će doprinos dati u panel raspravi. Više pročitajte ovdje (http://holcim.us2.list-manage1.com/track/click?u=6de77219b0d4688bbc148af2b&id=4f29d582d1&e=f1b5d20652) ili niže u nastavku.
 

Studio za održivu krajobraznu arhitekturu Naturalistas: Vlatka Colić Martometti, Kaja Šprljan Bušić, Ana Raguž i Hermes Arriaga Sierra

Iako je u javnosti često praćen negativnim konotacijama, građevinski otpad mogao bi doživjeti i posve drugačiju percepciju ako ga počnemo promatrati kao ono što on zaista jest – građevinski materijal koji je na neki način izmijenjen. Mišljenje je to krajobrazne arhitektice Ane Raguž iz studija za održivu krajobraznu arhitekturu Naturalistas, s kojom smo razgovarali uoči 6. Hrvatskog foruma o održivoj gradnji.

U sferi krajobrazne arhitekture građevinski otpad već se dokazao kao vrlo koristan, prije svega na projektima u američkom i zapadnoeuropskom tržištu, a neupitna je njegova ekonomska isplativost te učinak na očuvanje okoliša. Osim toga on može korisno djelovati i na percepciju važnosti reciklaže i generalno racionalizaciju potrošnje društva u cjelini.

„Izmijenjen mu je oblik, tekstura, kontekst, odnosno prekinuta funkcija, ali on i dalje može biti prilagodljiv onim novim funkcijama za koje se pokaže potreba u prostoru“, kaže Ana Raguž i dodaje: „Ponovna upotreba građevinskog otpada nama predstavlja zanimljiv profesionalni izazov. Ako se tom pitanju sustavno priđe, rezultati mogu biti vrlo dobri. Razmislimo samo da bi se pri ponovnom korištenju građevinskih materijala potencijalno izbjeglo deponiranje otpada i sva pripadajuća logistika i troškovi, smanjili bi se troškovi novih materijala potrebnih za oblikovanje krajobraza, kao i količina otpada na odlagalištima. Tu se pojavljuje i pozitivan učinak smanjenja emisije CO2 koje su inače prisutne pri gradnji te transportu te smanjivanje tereta lokalnom sustavu gospodarenja otpadom. Povrh svega, takva vrsta aktivnosti otvara prilike za razvoj poduzetništva koje bi pružalo usluge specijaliziranim tržištima“.

No, ponovna uporaba građevinskih materijala ima i neka svoja ograničenja, ali, prema riječima Ane Raguž, ona su zapravo jako dobre polazišne točke od kojih se dalje mogu stvarati novi stilovi oblikovanja i prostori (stambenih / rekreativnih / poslovnih / industrijskih) novih kvaliteta te kao takvi predstavljaju poseban kreativni izazov.

Inače, krajobrazna arhitektica Ana Raguž sudjelovat će u radu ovogodišnjeg Foruma o održivoj gradnji, a svoj će doprinos dati u panel raspravi.