U Gliptoteci HAZU-a otvoren je 47. zagrebački salon – arhitektura i urbanizam koji tradicionalno organizira Udruženje hrvatskih arhitekata.

Među brojnim uzvanicima na otvaranju bili su i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić koji je uručio nagrade Salona, zamjenik Ministrice kulture Zlatko Uzelac te akademik Boris Magaš, tajnik Razreda likovnih umjetnosti HAZU-a koji je otvorio izložbu.

Na prijedlog selektora Dražena Juračića, Organizacijski odbor 47. zagrebačkog salona dodijelio je veliku nagradu Salona, tri jednakovrijedne nagrade Salona i šest posebnih priznanja Salona.

Velika nagrada Salona dodijeljena je Nikoli Bašiću za Polje Križeva – spomen obilježje kornatskim vatrogascima na Kornatima. Tri jednakovrijedne nagrade Salona dodijeljene su: 3LHD-u za hotel Lone u Rovinju; Hildegardi Auf-Franić, Tinu Svenu Franiću i Vanji Risteru za Filozofski fakultet i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Neni Keziću i Emilu Šverku za Studentski dom u Splitu.

Ovom nagradom rovinjski hotel Lone nastavlja s nizanjem priznanja. Nakon što se nedavno okrunio titulom najboljeg kongresnog hotela u Europi, uslijedila je nagrada za arhitekturu godine, i to u kategoriji novoizgrađenih hotela u sklopu dodjele Europskih nagrada za hotelski dizajn 2012. godine.

Šest posebnih priznanja Salona dodijeljeno je: Goranu Andlaru i Branki Aničić za rad “Kulturni krajobrazi primorske Hrvatske”; Udruzi Dragodid.org za rad “Jedna nova uloga suhozidnog graditeljstva”; Vanji Ilić za “Otvoreni atelier Donassy”, Zagreb; Vedranu Jukiću i Nikici Kronji (SODAarhitekti) za “Green bar”, Zagreb; Filipu Kobzineku za studentski projekt obiteljske kuće na Marjanu, Split, izrađen pod mentorstvom prof. Nikole Popića te Marinu Mikeliću i Tomislavu Vrešu (Mikelić Vreš arhitekti) za hotel Well, Terme Tuhelj. (Vanesa BEGIĆ)

 

Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata čestita Goranu Andlaru, mag.ing.prosp.arch. te prof. dr. sc. Branki Aničić na uspjehu i doprinosu u struci. Iskrene čestitke i želimo puno uspjeha u daljnjem radu!

UO HDKA

 

 

Goran Andlar, mag.ing.prosp.arh. i prof.dr.sc. Branka Aničić
Iznimni kulturni krajobrazi primorske Hrvatske

U sklopu dugoročnog projekta Atlas kulturnih krajobraza Hrvatske Zavoda za krajobraznu arhitekturu Agronomskog fakulteta u Zagrebu u izradi je disertacija Iznimni kulturni krajobrazi primorske Hrvatske. Za Salon se izdvajaju određeni dijelovi rezultata.

Četiri su glavna rezultata rada: povijest kulturnoga krajobraza primorske Hrvatske, tipovi kulturnih krajobraza primorske Hrvatske, kriteriji za identifikaciju iznimnih kulturnih krajobraza te popis iznimnih kulturnih krajobraza. Povijest kulturnoga krajobraza istraživana je prema principu kulturne biografije krajobraza pri čemu su izdvajani prepoznatljivi obrasci i razdoblja njihove evolucije od neolitika do danas. Sintezom povijesti krajobraza, terenskog istraživanja i snimanj, te analize kartografskih prikaza identificirani su današnji osnovni tipovi kulturnih krajobraza i prezentirani u obliku strukturnih skica (sl. 1.). Kroz niz opisanih koraka utvrđen je značajniji broj potencijalno vrijednih lokacija koje su se zatim valorizirale primjenom kriterija za identifikaciju vrijednih kulturnih krajobraza (sinteza ekološke, estetske i humanističke paradigme krajobraza te praktičnih iskustava s naglaskom na domaću tradiciju zaštite prirodne i kulturne baštine). Konačni rezultat jest odabir onih primjera kulturnih krajobraza koji na rijedak ili reprezentativan te cjelovit i autentičan način zadržavaju tradicionalna strukturna i funkcionalna obilježja. Kao takvi zaslužuju nacionalnu i međunarodnu pozornost, a njihova registracija i prezentacija treba utjecati na širenje svijesti o važnosti kulturnih krajobraza Hrvatske te potaknuti preispitivanje i unaprjeđenje aktualnih metoda vrednovanja, zaštite i upravljanja. Ovim radom prezentirani su samo neki od 60-ak identificiranih vrijednih lokacija: baški pašnjaci na otoku Krku (sl 2.), brine na rijeci Krki (sl. 3.), vinogradi na Hvarskim Plažama (sl. 4.), Zvonejske njivi (sl. 5.), dolci i maslinici otoka Brača (sl. 6.), Limska Draga (sl. 7.), Krušvica i Dublje na otoku Hvaru (sl. 8.), slatine pokraj mjesta Kozarica na otoku Mljetu (sl. 9.), bunari Rajčice pokraj Niskog (sl. 10.), Primorski Dolac (sl. 11.), te pasike na Kostanjskoj Ljuti (sl. 11.).

 

Izvor: Glas Istre, Dragodid.org, 4/12/2012