Pozivamo vas na predavanje iz 7. ciklusa Sekcije za arhitektonsko naslijeđe Bastionske utvrde, u četvrtak 24. siječnja 2013. u 18 sati u Društvu arhitekata Zagreba, gdje će predavanje Karlovac – mogućnosti restitucije bastionskog sustava, održati Stjepan Lončarić.

Sažetak:
Karlovac – mogućnosti restitucije bastionskog sustava
Stjepan Lončarić d.i.a., predsjednik Nacionalne Udruge za Fortifikacije, član International Fortress Councila Utrecht

Konzervatorska praksa na području Hrvatske započela je inicijativama tijekom 18. i 19. st. iz tadašnjeg središta monarhije. Primarni interes bio je prostor Jadranskih obala, s naglaskom na antičke rimske ostatke. Još uži interes bio je fokusiran na vrhunsku kamenu plastiku, sa svrhom opremanja carske zbirke u Beču. Ovo razdoblje do kraja Habsburške monarhije dobro je obrađeno , njegovi glavni akteri rade u okviru svjetskih trendova, koje i sami suoblikuju. Djeluje se na kopanju arheologije Salone, obnovi Dioklecijanovog akvedukta, Pulske arene, srednjovjekovnog, ali kamenog Kolomanovog zvonika u Zadru i slično.

Usporedno, sve do g. 1881. funkcionira sustav Vojne granice, tajan za javnost, unutar koga je utvrđeni Karlovac jedna od važnih točaka. Ovaj upravni i logistički centar Hrvatske vojne granice središte je izvrsno organiziranog prostora u funkciji obrane monarhije.

Upravo suprotno od Salone i drugih Jadranskih lokaliteta u Hrvatskoj koji su dobili javnu i najstručniju konzervatorsku pažnju iz središta monarhije u vremenu opće europskog intelektualnog interesa za antiku, koji je bio bitno pojačan na hrvatskoj obali činjenicom povlačenja habsburške uprave s bitnih dijelova apeninskog poluotoka, pa je radi toga valjalo nadoknaditi na novim posjedima (od 1797., s prekidom francuske uprave) – bivšim posjedima Venecije – npr. Dalmaciji i Istri; obrambeni sustavi Karlovca i cjeline Vojne granice su ostali pod velom vojne tajne sve do Domovinskog rata.

Je li vojna funkcionalnost i tajnovitost Karlovca (pa i s cijelim generalatom – od Karlobaga do Žumberka) prouzročila izuzetno maleno bavljenje istraživača sve do Domovinskog rata? Da li je isto uvjetovalo da je Studija IPU-a iz 1979. i osamdesetih o Karlovačkoj zvijezdi obrađivala samo sadržaj zvijezde, tj. građevni fond, a ne zvijezdu samu, naime sustav utvrđenja? Je li skrivanje stratišta iz tijeka 2.s.r. utjecalo na izvođenje komunalnih radova sve od tada, pa do naših dana, u suprotnosti s konzervatorskom logikom?

Na kraju: je li sve to skupa utjecalo na lokalni većinski stav koji je potpuno suprotan sadašnjim europskim trendovima u vrednovanju i konzervatorskom bavljenju sličnom materijom?

7. ciklus predavanja o obnovi arhitektonskog naslijeđe Bastionke utvrde nastao je u organizaciji Sekcije za arhitektonsko naslijeđe Društva arhitekata Zagreba.
Voditelj ciklusa je Stjepan Lončarić, dia.

24.01.2013.
Karlovac – mogućnosti restitucije bastionskog sustava
Stjepan Lončarić

28.02.2013.
Osječka Tvrđa – projekti i realizacije
Ivana Sudić, Grgur Marko Ivanković, Valerija Vuković i Valentina Slabinac

28.03.2013.
Energetska učinkovitost i arhitektonsko naslijeđe
Zlatan Šljivić

25.04.2013.
Stari grad Čakovec – obnova utvrde
Ksenija Petrić

23.05.2013.
Tvrđava Slavonski Brod – konzervatorske studije i rekonstrukcija kapele sv. Ane
Zlatko Uzelac

____
Predavanja su uvrštena u program Stalnog stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekata i boduju se s tri (3) boda.

 

Izvor: DAZ 22/01/2013