Hoće li gradski vrtovi biti i društveni vrtovi?

Parkticipacija: Društveni vrtovi u Zagrebu mogu biti uspješni samo uz aktivno uključivanje građana u oblikovanje modela vrtova, odnosno uređenje i upravljanje pojedinim vrtom

Parkticipacija, udruga za promicanje urbane agrikulture i inicijativa za uspostavljanje društvenih vrtova u Zagrebu, izrazila je zabrinutost za uspješnu realizaciju gradskih vrtova prema modelu koji je nedavno najavio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, te je uputila Uredu gradonačelnika i nadležnim gradskim uredima konkretne preporuke za model uspostave mreže društvenih vrtova u Zagrebu kakvi su se u svijetu pokazali najuspješnijima.

Svaki društveni vrt ima zajednički (javni) prostor koji je otvoren svim građanima i u kojem se odvijaju edukativna i društvena događanja četvrti.

U svojim preporukama Parkticipacija se zalaže za model društvenih vrtova kao vrtova pojedinih četvrti ili dijelova grada u kojima je lokalna zajednica aktivno uključena u uređenje, održavanje i upravljanje vrtom. Svaki društveni vrt ima zajednički (javni) prostor koji je otvoren svim građanima i u kojem se odvijaju edukativna i društvena događanja četvrti. U društvenom vrtu posebne parcele treba osigurati za lokalne vrtiće, osnovne škole, domove umirovljenika i udruge građana.

“Društveni vrtovi u Zagrebu mogu biti uspješni samo uz aktivno uključivanje građana u oblikovanje modela vrtova, odnosno uređenje i upravljanje pojedinim vrtom. Iz tog razloga građane i građanske inicijative i udruge, od kojih je i potekla ideja o društvenim vrtovima u Zagrebu, treba aktivno uključiti u proces definiranja modela gradskih vrtova, a vrtom trebaju upravljati udruge građana ili vijeće vrta koje se sastoji od predstavnika svih vrtlara i udruga u vrtu”, ističe se u priopćenju udruge.

Parkticipacija se zalaže za ravnopravne i transparentne kriterije dodjele parcela građanima. Ističu kako je društveni vrt prostor u kojem su svi građani jednaki, ravnopravni i solidarni bez obzira na dob, imućnost i društveni položaj stoga socijalni status ne smije biti jedini i presudni kriterij pri dodjeli parcela u vrtu, već parcele moraju biti dostupne svim društvenim skupinama i svim građanima koji žele saditi.

Kod uređenja vrtova treba izbjegavati nepotrebne i štetne infrastrukturne investicije poput javne rasvjete i parkirališta, kao i uništavanje postojećeg drveća i živice.

Iz udruge napominju kako prednost pri dodjeljivanju parcela u pojedinoj četvrti trebaju imati stanovnici obližnjih četvrti kako bi se ostvarili ekološki aspekti vrta kroz pješačenje i biciklizam do vrta. Iz tog razloga potrebno je osnovati mrežu društvenih vrtova u gradu, odnosno vrt u svim četvrtima u kojima je to moguće. Kod uređenja vrtova svakako treba izbjegavati nepotrebne i štetne infrastrukturne investicije poput javne rasvjete i parkirališta, kao i uništavanje postojećeg drveća i živice na odabranim lokacijama za vrtove jer bi to poništilo karakter ekološke održivosti vrtova.

“Zajednički cilj građanskih inicijativa je da Zagreb dobije najbolju mrežu gradskih vrtova u ovom dijelu Europe, te da ti vrtovi budu uzor drugima i primjer suradnje gradske uprave s građanima, posebno zato što je inicijativa za uspostavu gradskih vrtova potekla upravo od građana i zato što su vrtovi u konačnici građanima i namijenjeni”, zaključuje Parkticipacija.

Izvor: H-alter, 4/4/2013