‘Hrvatska se pridružila Europskoj uniji 1. srpnja i time dodala dragocjeni dragulj europskoj kruni biološke raznolikosti’ – stoji u srpanjskom izdanju biltena Europske komisije, posvećenom Hrvatskoj i uspostavljanju europske ekološke mreže Natura 2000 na njenom teritoriju, koje posebno pozdravlja Hrvatsku kao najnoviju članicu Europske unije.

U uvodu, Povjerenik Europske komisije za okoliš Janez Potočnik ističe da će izvanredno bogata biološka raznolikost 28. članice biti značajan doprinos prirodnom kapitalu Europske unije. Dodaje da je Hrvatska izvanredan primjer zemlje članice u kojoj  investiranje u zelenu infrastrukturu i očuvanje prirode generiraju dugotrajne društvene i ekonomske koristi za društvo.

Autori biltena napominju da je Hrvatska posvetila nekoliko godina pripremi uspostave Natura 2000 mreže koja bi trebala uključiti gotovo trećinu njenog ukupnog teritorija, što reflektira predanost Hrvatske očuvanju prirode, ali i iznimnu biološku raznolikost zemlje. Navedeni postotak stavlja Hrvatsku na treće mjesto u Europi po površini pokrivenoj Natura 2000 europskom ekološkom mrežom, iza Slovenije i Bugarske.

U dijelu naslovljenom ‘Hrvatska – zemlja kontrasta’ autori  ističu da je Hrvatska smještena na granicama čak triju biogeografskih regija i iznimno bogata endemskim vrstama, od špiljskih beskralježnjeka, preko gmazova i slatkovodnih riba, do endemskih biljnih vrsta po čijem je broju među prve tri europske zemlje. Napominju i da je Hrvatska dom mnogim vrstama i staništima koja su odavno nestala iz drugih dijelova Europe.

Autori posebno ističu značaj Kopačkog rita kao jednog od rijetkih preostalih močvarnih područja u Europi koje je dom 297 ptičjih vrsta. Ističu i oko 9.000 registriranih špilja koje predstavljaju riznicu biološke raznolikosti i dom su gotovo 400 vrsta beskralježnjaka otkrivenih tijekom posljednjeg desetljeća. Autori spominju i značajne populacije velikih zvijeri – smeđeg medvjeda, vuka i risa.

Priključenje Hrvatske Europskoj uniji rezultiralo je uključenjem čak 14 vrsta  prilozima Direktive o staništima, kao i dvaju novih staništa – sedrenih barijera krških rijeka i submediteranskih travnjaka sveze Molinio-Hordeion secalini. Uz to, u Hrvatskoj je prisutna četvrtina vrsta i trećina staništa navedenih na prilozima Direktive o staništima.

Bilten opisuje i proces koji je Hrvatska prošla u smislu uspostavljanju Natura 2000 mreže, a započeo je uspostavom Nacionalne ekološke mreže 2007. godine. Javna rasprava o prijedlogu Natura 2000 područja dovršena je u lipnju 2013. godine, nakon čega će konačan popis područja biti upućen na odobrenje Vladi Republike Hrvatske. Završni korak je upućivanje popisa Europskoj komisiji te postupak vrednovanja i odobrenja. Očekuje se da će konačan popis sadržavati 700 Područja važnih za Zajednicu i 38 Područja posebne zaštite.

Cijeli bilten dostupan je na sljedećoj poveznici:
http://ec.europa.eu/environment/nature/info/pubs/docs/nat2000newsl/nat34_en.pdf