‘Donošenjem ove uredbe, Hrvatska će ispuniti jednu od najznačajnijih i najzahtjevnijih obveza iz pristupnih pregovora u području zaštite prirode. Njome se, naime, proglašavaju područja koja će postati sastavni dio europske ekološke mreže Natura 2000’ – istaknuo je zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Hrvoje Dokoza u svom današnjem predstavljanju Uredbe o ekološkoj mreži na Vladi.

Na današnjoj sjednici, Vlada je donijela Uredbu o ekološkoj mreži kojom se proglašava ekološka mreža Republike Hrvatske, ujedno i ekološka mreža Natura 2000. Uredbom se za svako pojedino područje ekološke mreže utvrđuju ciljne vrste i stanišni tipovi radi kojih se uspostavlja to područje ekološke mreže te se utvrđuje kartografski prikaz područja ekološke mreže.

Uredba uz to definira i kriterije temeljem kojih se utvrđuju područja ekološke mreže. Radi se o područjima značajnim za očuvanje ptica koja se utvrđuju temeljem Direktive o očuvanju divljih ptica te o područjima značajnim za ostale vrste i stanišne tipove koja se utvrđuju temeljem Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta.

Također, Uredba utvrđuje i referentni popis vrsta i stanišnih tipova, odnosno, popis vrsta i stanišnih tipova prisutnih na teritoriju Republike Hrvatske radi kojih izdvaja područje ekološke mreže Natura 2000. Odmah po njenom donošenju, Republika Hrvatska obavezna je Europskoj komisiji dostaviti bazu podataka o područjima ekološke mreže Natura 2000. Njenim stupanjem na snagu prestaje važiti Uredba o proglašenju ekološke mreže iz 2007. godine.

Ekološka mreža Natura 2000 koja se predlaže Uredbom obuhvaća 37% kopnenog teritorija RH i 16% obalnog mora, odnosno 29% ukupnog teritorija RH. Sastoji se od 38 područja značajnih za ptice te 742 područja značajna za ostale vrste i stanišne tipove. Obuhvaćena su područja za koja su propisani mehanizmi postupanja koji su još Zakonom o zaštiti prirode iz 2005. godine bili preneseni u zakonodavstvo RH, primjerice Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Sama Uredba ne uvodi nove mehanizme koji bi dodatno opteretili državni proračun, proračun županija, gradova i općina ili izvanproračunskih korisnika, što je potvrdilo i Ministarstvo financija.  U smislu provedbe ocjene prihvatljivosti strategija, planova, programa i zahvata za ekološku mrežu, ovi postupci su znatno bolje definirani novim Zakonom o zaštiti prirode, a rokovi za očitovanje državnih tijela skraćeni u odnosu na Zakon o zaštiti prirode iz 2005. godine.

Postavši članicom Europske unije, Hrvatska je znatno obogatila njeno prirodno nasljeđe te se donošenjem Uredbe o ekološkoj mreži 29% njenog ukupnog teritorija uključuje u europsku ekološku mrežu Natura 2000. Međunarodna unija za očuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature – IUCN) zato je svoj srpanjski ‘Country Focus’ posvetila Hrvatskoj pod naslovom ‘Hrvatska: zemlja više od 1.000 otoka’. U sklopu fokusa na Hrvatsku, IUCN stavlja poseban naglasak na povećanje europske ekološke mreže pristupanjem Hrvatske EU.

U fokusu na Hrvatsku, IUCN napominje da se pred Hrvatskom sada nalazi izazov pronalaženja praktičnih rješenja za dugoročno upravljanje Natura 2000 područjima, u suradnji s relevantnim dionicima. Napominje se i da Hrvatska treba raditi na demistificiranju Natura 2000 ekološke mreže kao mehanizma zaštite prirode i pretvaranju iste u razvojnu priliku za buduće generacije.

IUCN je najveća svjetska profesionalna mreža za očuvanje prirode, s više od 1.200 članica, uključujući preko 200 vladinih i preko 900 nevladinih organizacija. Kroz šest tematskih komisija, razvija međunarodne standarde i utječe na globalnu politiku u očuvanju bioraznolikosti i upravljanju zaštićenim područjima. Ukupno sedam hrvatskih institucija članice su IUCN-a, uključujući i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode te Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP).

Cjelokupni fokus na Hrvatsku dostupan je na sljedećoj poveznici: http://iucn.org/about/union/secretariat/offices/europe/resources/country_focus/croatia/