Na 17. Sjednici Hrvatskog Sabora 18. lipnja 2015. raspravljalo se o PRIJEDLOGU ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA i PRIJEDLOGU ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, oba prema hitnom postupku s prvim i drugim čitanjem.
Iduća sjednica Sabora zakazana je za 30. lipnja 2015.
Kako se u prijedlozima Zakona krajobrazni arhitekti ne tretiraju kao ravnopravni suradnici u procesu planiranja, posebno su bitni prijedlozi izmjena i dopuna Zakona koje Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata traži, te Amandmani zastupnice Mirele Holy, kojima se redefinira status krajobraznih arhitekata u Komori te kao stručnjaka u obavljanju poslova projektiranja te podupiru zahtjevi struke i naših stručnjaka.
U obrazloženju navodi se:
Na prijedlog “Zakona o prostornom uređenji i gradnji”: “Zadaće krajobrazno arhitektonske struke potrebno je definirati na nivou ovog Zakona jer su, s obzirom na specifičnosti prirode posla, potrebne drugačije/dodatne kompetencije od onih koje se stječu u sklopu klasičnog obrazovanja arhitekta kako je definirano Direktivom 2013/55/EU Europskog Parlamenta 1 Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU)
br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem lnformacijskog sustava unutarnjeg tržišta (“Uredba IMI”). Samo ovlašteni krajobrazni arhitekti posjeduju potrebne kompetencije. Spuštanje definicija zadaća struke na nivo statuta Komore diskriminatorno je prema struci koja je i zaseban stručni smjer u Komori i neodrživo u smislu gospodarenja i oblikovanja prostora Republike Hrvatske.”
Na prijedlog “Zakona o Komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju”:
“U Hrvatskoj komori arhitekata postoje stručni smjerovi: 1. Stručni smjer arhitekata; 2.Stručni smjer arhitekata urbanista: 3. Stručni smjer krajobraznih arhitekata; 4.Stručnismjer arhitekata unutarnje arhitekture. Poslove iz domene pojedinih smjerova obavljaju ovlašteni arhitekti, ovlašteni arhitekti urbanisti te ovlašteni krajobrazni arhitekti.
Izostavljanjem struke krajobraznog arhitekta u ovom članku Zakona diskriminatorno je spram dijela sudionika iz područja graditeljstva i prostornoga uređenja.
Direktiva 2013/55/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. godine o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 a administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tdi!ta (“Uredba IMI”) definira stručne kompetencije arhitekta, ne razdvajajući definicije na posebne smjerove.
Kada se govori općenito, koristi se naziv “ovlašteni arhitekt” te vrijedi za sve stručne smjerove. Stoga je suprotno europskoj praksi u ovom prijedlogu zakona posebno spominjanje ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog arhitekta urbanista te izostavljanje krajobraznog arhitekta. U RH ne postoji studij urbanizma. Tek od 2011. godine uvođenjem bolonjskog sustava diplomirani na arhitektonskom fakultetu nose akademski naziv magistar inženjer arhitekture i urbanizma, do tada samo dipl.ing.arh. – ne postoji specijalizacija već se kroz praksu i položeni stručni ispit u Komori dobiva ovlaštenje za urbanizam, isto vrijedi i za dizajn interijera. S druge pak strane, krajobrazni arhitekti obrazuju se na Agronomskom fakultetu (interdisciplinarni studij), na studiju krajobrazne arhitekture i diplomom stječu naziv mag.ing.krajobrazne arhitekture, te u startu mogu dobiti samo i isključivo ovlaštenje za krajobraznog arhitekta. Kako su ovlašteni krajobrazni arhitekti upisani u Komoru arhitekta – stručni smjer krajobrazni arhitekti te su posebna grupa projektanata sa svojim specifičnim zadacima, smatram da je potrebno iste izrijekom navesti, u cilju otklanjanja dvojbi ili nesporazuma u kasnijoj neposrednoj provedbi Zakona.”
Na prijedlog “Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje”, traži se:
Članak 49. koji trenutno glasi:
Amandman 1.
mijenja se:
U članku 49. stavku 1., točka 3. briše se.
U članku 49. stavku 1., točka 4. iza riječi “zgrade” stavlja se zarez, a preostali tekst briše se.
U članku 49. stavku 1., točka 5. riječi ” i objekte krajobrazne arhitekture” brišu se.
U članku 49. stavku 1., točka 7. iza riječi “zgrade” stavlja se zarez, a preostali tekst briše se.
U članku 49. postojeći stavak 2., briše se i dodaje novi koji glasi:
(2) Zadaće krajobrazno arhitektonske struke u obavljanju poslova projektiranja su:
– izrada projekata krajobraznog uređenja za sve građevine i projekata krajobrazne arhitekture,
– utvrđivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za objekte krajobrazne arhitekture, s izradom dokaza o ispunjavanju temeljnih zahtjeva u okviru zadaća za koje je krajobrazno arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje, izrada projekta postojećeg stanja za objekte krajobrazne arhitekture.
Obrazloženje:
Zadaće krajobrazno arhitektonske struke potrebno je definirati na nivou ovog Zakona jer su, s obzirom na specifičnosti prirode posla, potrebne drugačije/dodatne kompetencije od onih koje se stječu u sklopu klasičnog obrazovanja arhitekta kako je definirano Direktivom 2013/55/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”). Samo ovlašteni krajobrazni arhitekti posjeduju potrebne kompetencije. Spuštanje definicija zadaća struke na nivo statuta Komore diskriminatorno je prema struci koja je i zaseban stručni smjer u Komori i neodrživo u smislu gospodarenja i oblikovanja prostora Republike Hrvatske.
Cjeloviti Amandmani mogu se pronaći na
http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-poslovima-i-djelatnostima-prost
http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-komori-arhitekata-i-komorama-in
Izvor: HDKA
Podijeli: