AMAZONIJA: MULTINACIONALNE KOMPANIJE PROTIV PLUĆA PLANETE

Kao potomak Ašaninka naroda iz Peruanske Amazonije, osjećam užas koji je zadesio moje sunarodnjake, ali i cijelu planetu u ovim izazvanim požarima nastalim uslijed stjecanja profita multinacionalnih kompanija.
Bila je 2002. godina, suhi period u Amazoniji, daleko suši nego što je to danas.  Obametantatsiri, veliki učitelj Ašaninka plemena obraćajući se narodu, podsjećao ih je o značaju povezanosti s teritorijom. O važnosti borbe za obranu zemlje i dostojanstva, obranu svog hrama: džungle. Dok je pričao, izvadio je svoj dobro uvijeni duhan, zapalio ga je uz pomoć vatre koja je bila u samom centru kruga i udobno se smjestio u turski položaj. Plačućim glasom nas je počeo moliti, kada krenemo u svijet „bespotrebnih kula“, kako je nazivao suburbana i urbana naselja, pazimo da nas ne povuče sa sobom Demon novca ili Bog bijelog svijeta, koji tjera ljude da izgube svoj identitet. Taj Demon, koga Ašaninke nazivaju Zohori, vlada Pištaki ljudima – Bijelim vampirima, koji su naselili zemlju Amazonije krajem petnaestog stoljać. Pogleda me tada ispod oka, dajući mi do znanja da i ja imam te krvi…
Amazonija je bila ugrožena mnogo prije nego što je aktualni požar počeo pustošiti prašumu prije tri nedjelje, a koji se iz Brazila proširio i na druge države kontinenta. Domorodačke zajednice bore se sa ilegalnom eksploatacijom, sječom šume i gubitkom svoje zemlje, svog doma i, svog identiteta od momenta „otkrića Amerike“, 12. listopada 1492 godine, odnosno od trenutka kada je kapitalizam otkrio Ameriku. Amazonija nisu samo pluća planete, dom autohtonih naroda, najraznovrsnije flore i faune, već izvor velikog bogatstva multinacionalnih kompanija. Što su bogatiji izvori prašume, što su bogatije rijeke, zemlja i podzemlje, to su veći kapitalistički interesi u pitanju.
„La Selva“, poznatija Europi kao Amazonija, je površina koja obuhvaća 5,5 milijuna kvadratnih kilometara. Naseljena je najmanje 11.000 godina i danas broji 34 milijuna ljudi. Skoro tri milijuna su domoroci sačinjeni od 420 različitih plemena, od kojih oko 60 živi u potpunoj izolaciji i predstavljaju najugroženiju vrstu kišnih prašuma. Amazonska džungla je, također dom i utočište jedinstvene biološke raznolikosti u svijetu, a sadržava 30.000 vrsti biljaka, 2.500 vrsti riba, 1.500 vrsti ptica, preko 500 vrsti sisavaca, 550 vrsti gmazova, oko 2.5 milijuna insekata i velikog broja ruda i minerala.
Kao što je već uveliko poznato, Amazonija sadrži trećinu primarnih svjetskih šuma i kroz rijeku Amazon i njene pritoke osigurava se 20% sveže vode na planeti Zemlji. Šuma apsorbira više CO2, nego što emitira te oslobađa kisik. Krčenjem šuma smanjuje se kapacitet apsorpcije ugljičnog dioksida, koji je glavni uzrok efekta staklenika i zagrijavanja planete te drastično utječe na globalno zagrijavanje, tj. Klimatske promjene. Gigantski biokemijski stroj daje nam predstavu o važnosti planete i objašnjava zašto se ova prašuma naziva  „pluća svijeta“. Drugim riječima, Amazonija predstavlja ekološko blago napadnuto od strane kapitalizma, u obliku sječe šuma, stvarajući na taj način ekocid globalnih razmjera.
Imperijalističke multinacionalne kompanije proždiru Amazoniju zbog sadnje GMO soje te je to glavni razlog zašto se devedesetih godina prošlog stoljeća potencirala vegetarijanska prehrana i dobrobiti soje. Danas im ona prije svega služi za masovno hranjenje stoke, pilića i drugih životinja čije meso završava na policama supermarketa, ili na šalterima brze hrane i ostalih predstavnika instant kulture. Nadalje, Amazonija je prostor bogat mineralima, rudama ali i naftom. Samo u „strogo zaštićenom“ dijelu Amazonije odobreno je preko 800 mjesta za podizanje rudnika, dok trenutno 6.800 čeka odobrenje, što je učinilo fragmentaciju staniđta i uništavanje domorodačkog naroda.
Još jedna industrija koja prijeti postojanju Amazonije jesu hidroelektrane. Prema podacima vodećih NGO organizacija, u 2016. godini postojalo je oko 200 brana za proizvodnju energije. Porast brana u ovom podneblju ugrožava prirodni tok rijeka, mijenja prirodne cikluse i ugrožava život riba. Dok potraga za „crvenim zlatom“, odnosno sječa stabala mahagonija još uvijek ne jenjava, kao i u vrijeme groznice kaučuka u 19. stoljeću i početkom 20. kada je ubijeno tisuće domorodaca. Uz to treba dodati i masovnu sjeeču biljke ajahuaska, koja je jedna od glavnih komponenti amazonskog šamanizma i spiritualnosti, ali sa razvojem duhovnog biznisa u Amazoniji, kao i u ostatku svijeta, ona polako nestaje iz svog prirodnog staništa.
Amazonija je najveća tropska šuma, najveće rudarsko područje i glavni bioenergetski rezervat na planetu. To je jedna od rajskih teritorija naše Zemlje, koja je već vjekovima ugrožena od strane onih kojima je profit religija. Takav mentalitet dovodi do svih spomenutih problema i genocida nad domorodačkim stanovništvom.

Svjetska federacija krajobrazne arhitekture – Krajobrazna arhitektura bez granica, čiji sam aktivni član i predstavnica za Europu,  trenutno intenzivno radi na idejama za revitalizaciju Amazonskog područja, koje je zahvaćeno najvećim izazvanim požarom do sada.

Prof. dr. sc. Maja.T. Izquierdo
Redovita profesorica sveučilišta u Beogradu

Objavljeno u novinama “Politika” 29.8.2019.

 

Maja T. Izquierdo je doktorica znanosti (arhitektura), magistra znanosti (biotehničke znanosti i šumska ekologija), magistra znanosti (povijest umjetnosti), magistra krajobrazne arhitekture i urbanog dizajna te magistra arhitekture i urbanizma, istraživačica Amazonske antropologije na “Pontificia La Catolica” sveučiluštu u Limi. Autorica je i koautorica nekoliko znanstvenih i stručnih radova i jedne knjige skripti iz područja Krajobrazna arhitekture. Školovala se u Srbiji, Španjolskoj i Peruu.
Dr.sc. Maja T. Izquierdo je peruanskog i srpskog porijekla. Trenutno radi na  Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Nikola Tesla u Beogradu, kao redovita profesorica. Maja je zastupnica IFLA LAWB ( Svjetsko udruženje krajobraznih arhitekata–Krajobrazna Arhitektura bez granica) za Europu. Odrasla je među mitovima i legendama peruanskih amazonskih šamana i staro – slavenskim epovima, što je imalo značajan utjecaj na njen privatni i profesionalni razvoj.
Trenutno je na specijalizaciji iz kliničke psihologije.