U Društvu arhitekata Zagreba je u ponedjeljak 4. studenog održana javna rasprava s temom “Politika lokalnog razvoja na temelju kulturne i prirodne baštine” na kojoj su domaći i inozemni gosti raspravljali o problemima unutar uključenih sektora zaštite prostora, te modelima regionalnog i lokalnog razvoja na prikazanim primjerima projekata koji su u fazi razrade i onima na kojima su višegodišnji procesi u tijeku.

Povod tribine je predstavljanje zajedničkog pilot projekta Ministarstva kulture i Vijeća Europe razvijenog za područje otoka Cresa a predstavljeni su i primjeri dobrih europskih praksi. Cilj je bio ukazati na opću važnost među-sektorske suradnje na zajedničkom cilju očuvanja baštine, izvan uskog kruga konzervatora prirodne i kulturne baštine.

Raspravu je moderirala voditeljica Pilot projekta lokalnog razvoja Vijeća Europe Anne Pisot, koja je kazala kako je ključno pitanje za sve koji se bave lokalnim razvojem artikulacija politike očuvanja, rehabilitacije i revalorizacije baštine kao temelja lokalnog razvoja.

“Naš je cilj stoga zajednički promisliti o ulozi baštine u lokalnom razvoju, o tome koji će biti naš zajednički jezik po pitanju lokalnog razvoja, čuti koje su to dobre prakse, razmisliti postoje li kontradikcije između konzervatorske politike s jedne i razvojne politike s druge strane, te ih pomiriti”, kazala je Pisot.

Pilot projekt lokalnog razvoja “Otok Cres” predstavio je njegov voditelj Ugo Toić, od inicijative Vijeća Europe u sklopu Regionalnog programa za jugoistočnu Europu iz 2003., preko inicijative na nacionalnoj razini pokrenute 2008., do provedbe na području otoka Cresa započete u svibnju 2010.

“Cres je odabran zbog svoje iznimno bogate prirodne i kulturne baštine a cilj je stvoriti dugoročni plan njegovog razvoja temeljenog na toj baštini”, kazao je Toić. Također je cilj utvrditi može li se ta ideja na nacionalnoj razini u Hrvatskoj institucionalizirati.

“Baština je dio dinamike teritorija i teško se može zaštititi i valorizirati izvan konteksta ukupnog razvoja – to je moguće jedino zajedničkom raspravom svih dionika – s aspekta baštine, turizma i poljoprivrede”, poručio je Toić.

Loic Bidault iz Vijeća Europe govorio je o regionalnim parkovima prirode na francuskom primjeru, gdje se 48 parkova proteže na 15 posto francuskog državnog teritorija a nastanjuje ih više od 3,5 milijuna ljudi.

“Riječ je o konceptu ‘divljeg’ parka a izvorna je ideja razvijati ruralno nastanjena područja koja se odlikuju nacionalnim identitetom, s ciljem stvaranja nacionalnog brenda”, kazao je Bidault. Temeljno je načelo tzv. participativna demokracija, odnosno uska suradnja svih dionika, uključujući i lokalno stanovništvo, napomenuo je.

Na primjeru francuskog Regionalnog parka prirode Loire-Anjou-Touraine, kojemu je ravnatelj, govorio je o primjerima međunarodnih suradnji, upravljanju kulturnom baštinom, komercijalizaciji proizvoda etiketom tradicionalne vještine Regionalnog parka prirode, programima edukacije o tradicijskim selima i održivom razvoju u školama i slično. Misija je zaštita prirodnih resursa, pridonošenje krajobraznom planiranju, kao i gospodarskom, društvenom i kulturnom razvoju te kvaliteti života, kao i bolje informiranje javnosti, a sve to provođenjem eksperimentalnih mjera, kazao je Bidault.

Ksenija Petrić iz Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture govorila je o modelima, trendovima i hrvatskim iskustvima s aspekta razvoja parka prirode Lonjsko polje, a tribini je nazočio i stručnjak Vijeća Europe, konzervator arhitekt David Johnson.

Sudionici su se složili da je kulturna baština izuzetno važna za očuvanje prirodne baštine, ali i kako je potrebno imati senzibilitet prema zaštiti prirode, odnosno, da je u temeljenju lokalnog razvoja na ba&ˇtini potrebno ostvariti “suradnju” između kulture i prirode, da moraju postojati akcijski planovi zaštite životinjskih vrsta za vrijeme trajanja obnove kulturne baštine. Važno je razgovarati o tome kako lokalna zajednica može artikulirati svoje potrebe i djelovati na projekte razvoja, također je jedan od zaključaka.

Projekt je javnosti predstavljen izložbom “Valorizacija graditeljske baštine otoka Cresa” Davida Johnsona koja se otvara nakon tribine u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. (Hina)