Koji kilometar od središta Vukovara, na obali Dunava, nalazi se Vučedol. Poznato arheološko nalazište Vučedolske kulture, gdje je 3000. godine prije Krista živjelo između 2000 i 3000 stanovnika baveći se stočarstvom, lovom, izradom keramike i metalnih predmeta, i prijeratno popularno izletište Vukovaraca. Terasa nekadašnjeg restorana i vanjski bazen uz rijeku sad su urušeni i obrasli, tamo je tek pokoja mala barka i ribiči. Vukovarci tu više ne dolaze na kupanje. No posjetitelje bi mogao Vučedolu vratiti Muzej Vučedolske kulture, koji je, na žalost, iako nov, također već zapušten. Tako izletište stoji kao podsjetnik nekih starih, boljih vremena, a Muzej budućih, koji, izgleda, nikako da dođu.Autori Muzeja su arhitekti iz biroa Radionica arhitekture na čelu s arhitektom Goranom Rakom. Radionica arhitekture dobila je od Ministarstva kulture narudžbu za idejno rješenje Arheološkog muzeja Vučedol. Takvoj, direktnoj narudžbi, bez provedbe javnoga natječaja, nedvojbeno je ”kumovao” uspjeh Arheološkog muzeja Narona u Vidu, za koji je Radionica arhitekture dobila nagradu struke, ali i pohvale muzealaca, arheologa i posjetitelja.

12 a6

Kada su došli na lokaciju Vučedola, prepričao nam je Goran Rako 2009. godine još dok je Muzej bio na papiru, shvatili su da zadatak nije osjetljiv samo s arheološke strane, jer je nalazište Vučedol neposredno uz lokaciju Muzeja, već i zbog prirodnog okruženja, koje je izuzetno lijepo pa su se bojali da arhitekturom taj sklad ne pokvare. Promatrajući okoliš, došli su na ideju da muzejskom zgradom povežu dolinu uz obalu Dunava i Vučedol, koji se nalazi na vrhu brijega. Zbog toga je Muzej u obliku, kako Rako to naziva, serpentina. Penjući se tim ”serpentinama”, koje su postavljene u blagom nagibu, što prema standardima omogućava i ljudima u invalidskim kolicima da se kreću prostorom, posjetitelji će se upoznavati sa svim što je bitno za bogatu vučedolsku kulturu da bi se, završavajući s muzejskim postavom, našli na autentičnoj lokaciji Vučedola, ishodišta vučedolske kulture. Pritom je stražnja strana Muzeja ukopana u brijeg, dok je pročelje otvoreno velikim staklenim plohama prema prirodi, što daje kontinuirani osjećaj kretanja padinom i uklopljenosti u okoliš. Zgradom Muzeja se evidentno htjelo što manje intervenirati i mijenjati okoliš, što je naglašeno i zelenim, travnatim krovom Muzeja, kojim je također omogućeno da se šetnjom stigne do Vučedola. Tako da vam, ako baš ne želite ući u Muzej, sama zgrada može poslužiti kao šetnica do vrha. Vučedolski muzej Rako ubraja u one muzeje kojima je arhitektura u drugom planu. Kao ”vrsta kontejnera bez prevelikih estetskih osobina”, koji pomaže izlošcima da što jasnije i uvjerljivije predstave svoju poruku.

1198

„Uklapanje u teren je osim formom postignuto i odabirom materijala pa je tako za vanjsku oblogu odabrana opeka, prirodan materijal koji najviše asocira na zemlju s lokaliteta“, kažu projektanti iz Radionice arhitekture. Cijela konstrukcija muzeja je armiranobetonska. Obrada interijera je jednostavna, ostavljeni su goli betonski zidovi završno bojani u crno, dok je na podnu oblogu postavljen svijetli hrastov parket.
Posebno su pri projektiranju morali voditi računa o postavu Muzeja, odnosno o pričama koje će biti ispričane, jer su one planirane kao puno šire od same kolekcije predmeta koja će biti izložena, a među kojima su i slavna Vučedolska golubica i čizmica. Na tome je s arhitektima surađivao arheolog Aleksandar Durman, koji godinama istražuje vučedolsku kulturu. No postava – koji po troškovniku iznosi oko 17 milijuna kuna – još nema, tako da Muzej stoji zgotovljen, a zatvoren.

1245

Pitali smo Ministarstvo kulture kada će se otvoriti Muzej. Odgovoreno nam je da su Muzej Vučedolske kulture i Arheološki znanstveno–istraživački i zabavni park na toj lokaciji integralni projekt, koji je na popisu projekata koji će u 2014. godini biti financirani iz sredstava fondova Europske unije. „Realizacija cijelog projekta odvijat će se u etepama. Prva etapa će biti izvedba stalnog postava sljedeće godine, a istovremeno timovi razrađuju projekt Arheološkog parka za EU fondove“, kažu u Ministarstvu kulture. Na pitanje zbog čega Muzej, bez obzira na ostatak projekta, još nije otvoren kada je već izgrađen, dobili smo sljedeći odgovor: „Sagrađena je zgrada budućeg muzeja (dovršena 2011.), a da cijeli projekt nije imao cost beneffit analizu, nikakvu strategiju razvoja ili upravljanja kulturnim resursima i ukupnim kulturno–turističkim mogućnostima u cijeloj regiji. Za koga je građen muzej, tko su posjetitelji ili tko će biti posjetitelji muzeja, koji su interesi lokalne zajednice, koje su potrebe suvremene muzejske publike ili kakva je ukupna ponuda ostalih sadržaja u okruženju – na ova i ostala krucijalna pitanja nije bilo odgovora. O energetskoj učinkovitosti i korištenju prirodnih energetskih resursa i ‘pametnoj’ tehnologiji koja te resurse koristi, o učinkovitom i racionalnom ‘štedljivom’ muzeju nema u projektima ni slova, a troškovi hladnog pogona danas bez posjetitelja mjesečno iznose i desetke tisuća kuna.“
Sustavna istraživanja Vučedola su započela još prije trideset godina i već se tada javila ideja o uređenju parka i muzeja na mjestu iskopavanja. Takve su zamisli prekinute ratom da bi bile nastavljene 2000. godine nakon razminiravanja područja. Vučedol je konačno dobio svoj muzej, ali kao da ga nema.

7030100


Izvor:pogledaj.to, 11/9/2013