Osmi sastanak UNESCO-ovog Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu održava se u glavnom gradu Azerbajdžana, Bakuu, u periodu od 2. do 7. prosinca 2013. godine.  

4. prosinca 2013. godine,  na sjednici je potvrđeno da je multinacionalna kandidatura Španjolske, Cipra, Grčke, Italije, Maroka, Portugala i Hrvatske pod nazivom: Mediteranska prehrana (Mediterranean diet), upisana na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.

Posebno evaluacijsko tijelo Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, čija je zadaća pregled i evaluacija pristiglih nominacija za upis na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine, podnijelo je prijedlog Međuvladinom odboru za nematerijalnu kulturnu baštinu da se nematerijalno kulturno dobro Mediteranska prehrana upiše na Reprezentativnu listu, koje je prijedlog i prihvatilo.

U rujnu 2008. godine zemlje Grčka, Italija, Maroko i Španjolska predale su zajedničku kandidaturu za upis mediteranske prehrane na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva pod nazivom „Mediteranska prehrana“ (Mediterranean Diet), te je ona prihvaćena i upisana na Reprezentativnu listu 2010. godine.
U ljeto 2011. godine Španjolska je, kao koordinator četriju zemalja, uputila službeni poziv Hrvatskom povjerenstvu za UNESCO za pridruživanjem Republike Hrvatske zajedničkoj kandidaturi, a poziv je bio upućen i Cipru i Potugalu. Ministarstvo kulture je prihvatilo poziv za pridruživanjem te se u Upravi za zaštitu kulturne baštine, u suradnji sa stručnjacima Instituta za etnologiju i folkloristiku, a čije područje istraživanja i proučavanja jest i tradicijska prehrana, pripremila kandidatura.

Uvrštenje Mediteranske prehrane na hrvatskom Jadranu na nacionalnu listu bio je uvjet za pridruživanjem Republike Hrvatske zajedničkoj kandidaturi.

Republika Hrvatska je upisom Mediteranske prehrane na svjetske liste nematerijalne kulturne baštine dodala još jedno nematerijalno kulturno dobro te sada, uz preko 130 nematerijalnih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Hrvatska ima 13 dobara upisanih na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva i 1 nematerijalno kulturno dobro na Listi ugrožene nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita. Ovaj izuzetan uspjeh potvrda je višegodišnjeg predanog rada Ministarstva kulture, njegovih stručnih službi, kao i stručnjaka iz područja etnologije i kulturne antropologije te samih nositelja nematerijalnih kulturnih dobara.

Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelom zaleđa, uvjetovana je ekološkim, klimatskim, povijesnim i kulturnim čimbenicima Mediterana. Ta vrsta prehrane, kao i u ostalim zemljama na području Mediterana, očituje se u Hrvatskoj u društvenoj, duhovnoj i materijalnoj sferi svakodnevnog života, te u običajima životnog i godišnjeg ciklusa. Mediteranska prehrana temelj je identiteta ljudi koji žive na tom prostoru, te je tekovina raznih kultura i utjecaja, koje se kontinuirano prenose s koljena na koljeno. Ujedno je i jedinstvena zbog oblikovanja  kulturnog identiteta svojstvenog za hrvatski Jadran, njegove obale, otoka i dijela zaleđa, što se ponajviše očituje u običajima i obredima te govoru. Mediteranski model prehrane osnova je cjelokupnoga kulinarskog sustava obale, otoka i dijela zaleđa. Međusobna veza prirodnih resursa i ljudskih potreba te posljedično i ljudske vještine, odražava se na prehrani stanovnika. Život u suglasju s prirodnim blagodatima osnova je takvog života i prehrane. Prehrana se razlikuje među pojedinim mjestima i društvenim slojevima, a može se podijeliti na ribarsku (osim u dijelu zaleđa) i težačku ili na njihovu kombinaciju, što je vrlo čest slučaj na otocima. Temelj te prehrane svodi se na uporabu određenih namirnica, pripremu jela od tih namirnica, te njihovu pripremu i konzumaciju u određenim uvjetima (svakodnevici ili blagdanima).

Republika Hrvatska je na samom svjetskom vrhu po broju upisanih nematerijalnih kulturnih dobara na spomenutim svjetskim listama te je Hrvatska ovim upisom 2. u Europi i 5. u svijetu po broju upisanih elemenata na UNESCO-ovim popisima nematerijalne kulturne baštine.
Uvrštenje ovog kulturnog dobra na Reprezentativnu listu svakako znači potvrdu njegove vrijednosti i značaja, ne samo kao nacionalne već i kao dijela svjetske baštine. To je ujedno i izuzetno priznanje svima koji su ulagali napore i skrbili da se nematerijalno dobro sačuva od nestajanja, a bit će to snažan poticaj da ono i nadalje živi, provođenjem i poduzimanjem raznovrsnih mjere njegove zaštite.

 

Izvor: Ministarstvo kulture, 5/12/2013

Odgovori