‘Samo zajedničkom suradnjom svih mediteranskih država možemo zaštiti more i priobalje od zagađenja i devastacije. Barcelonska konvencija i Mediteranski akcijski plan alati su kojima to ostvarujemo posljednjih gotovo 40 godina, no, brojni su problemi koji prijete ekosustavu i na koje moramo hitno odgovoriti. Nadam se da će sastanak država potpisnica Barcelonske konvencije rezultirati donošenjem konkretnih mjera kojima ćemo zaštititi i očuvati naša prirodna bogatstva.’ – rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović uoči odlaska u Istanbul u Turskoj gdje sudjeluje na 18. sastanku ugovornih strana Barcelonske konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja.

Sastanak traje od 3. do 6. prosinca, a na njemu će se okupiti predstavnici 21 države Sredozemlja i Europske unije čiji je zajednički cilj zaštita morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja.

Bit će raspravljano o prijedlozima odluka koje će se nakon usvajanja primjenjivati na regionalnom i nacionalnom nivou. Među najvažnijima je prijedlog odluke o upravljanju Mediteranskim akcijskim planom (MAP), odnosno, reformi načina njegova rada i budžeta. Pred sudionicima sastanka bit će, među ostalim, i prijedlozi odluka o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti, identifikaciji i očuvanju područja od posebnog ekološkog interesa na Mediteranu, Regionalnom akcijskom planu za upravljanje morskim otpadom, izradi Akcijskog plana o održivoj proizvodnji i potrošnji na Mediteranu i reviziji Strategije održivog razvitka na Mediteranu.

Mjere koje države potpisnice Barcelonske konvencije dogovore u cilju zaštite morskog okoliša i obalnog pojasa bit će ugrađene u Istanbulsku deklaraciju, čije se donošenje očekuje na kraju sastanka.

U sklopu 18. sastanka ugovornih strana Barcelonske konvencije, 5. prosinca će se održati ministarska konferencija na temu ‘Gradovi prijatelji okoliša’.

Ministri za zaštitu okoliša posebno će raspravljati o utjecaju urbanizacije na obalno područje, morskom otpadu i gospodarenju otpadom. Bit će iznesene konkretne akcije koje je potrebno poduzeti kako bi se moglo odgovoriti na hitne potrebe i izazove u regiji.

Temelji za zaštitu Sredozemnog mora postavljeni su 1975. godine kada je u okviru Programa Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša osnovan Mediteranski akcijski plan (MAP), a uključuje 21 državu Sredozemlja i Europsku Uniju.

MAP je prvi u nizu programa regionalnih mora osnovan s ciljem osiguranja kvalitetnijeg života stanovnicima zemalja koje okružuju Sredozemno more te uspostavljanja i osnaživanja međusobne suradnje i usuglašavanja strategije upravljanja zajedničkim prirodnim bogatstvima. Također, u njegovom fokusu su zaštita okoliša, promicanje modela  održivog upravljanja i harmoniziranje odnosa među mediteranskim zemljama.

Godinu dana kasnije, 1976. godine, donesena je i usvojena od strane ugovornih stranaka Konvencija o sprječavanju onečišćenja Sredozemnog mora (tzv. Barcelonska konvencija), a 1995. godine nadopunjena je i izmijenjena u Konvenciju o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja. Konvencija predstavlja pravni okvir za rad Mediteranskog akcijskog plana (MAP).

Na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 8. listopada 1991. godine.

 

Izvor: MZOIP, 5/12/2013

Odgovori